Odlazak Anura Hadžiomerspahića nenadoknadiv gubitak za bh. kulturnu scenu

“Anur je bio gromada od čovjeka i gromada od umjetnika. To je zaista jedan gubitak koji je nenadoknadiv, ne samo za našu, nego i za svjetsku kulturnu scenu. Jednostavno, to je bio čovjek za poželjeti, divan u svakom smislu, nevjerovatna ličnost zaista”, rekao je predsjednik Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUBiH ) Almin Zrno.

Iz Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Sarajevu ističu da su izgubili jednog od najoriginalnijih i najproduktivnijih grafičkih dizajnera u BiH.

“Anur je kao dragocjeni član našeg akademskog kolektiva pokazivao ogromnu posvećenost i predanost u radu te nesebično dijelio svoja znanja i bogato iskustvo sa studentima i kolegama”, naveli su.

Osnivač Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović rekao je u razgovoru za Klix.ba kako se osjeća privilegovanim što je imao priliku raditi s Anurom.

“Bio je dragocjen i izvanredan. Njegov tok misli, senzibilitet i dubina su rijetki i ne sreću se puno puta u životu. Anur je bio jedan od svjetionika Sarajeva. Za naš grad, zemlju i sve ljude koji su ga poznavali ovo je ogroman, teško nadoknadiv gubitak. Drago mi je da će zauvijek živjeti i kroz logotip Muzeja ratnog djetinjstva”, rekao je Halilović.

Bh. reditelj Dino Mustafić napisao je na svom Twitter profilu da smo odlaskom Anura Hadžiomerspahića ostali bez jednog velikog, originalnog i plodnog umjetnika.

“Bio je prava urbana gerila, subverzivan, maštovit, pametan. I kao čovjek beskrajno drag!”, napisao je Mustafić.

Glavni i odgovorni urednik poslovnog magazina Prizma Bakir Hadžiomerović privatno se družio s Hadžiomerspahićem, a na svom Twitter profilu podijelio je naslovnicu posljednjeg izdanja magazina, napisavši da je naslovnica posljednje što su zajedno napravili “ove hefte”.

“To je nenadoknadiv gubitak za mene lično, ali i generalno za umjetnost u BiH. Mnogo veće kulture od bosanskohercegovačke ne bi preživjele odlazak jednog takvog umjetnika. Zaista se osjećam potpuno prazno i još uvijek ne mogu da vjerujem”, rekao je Hadžiomerović.

Anur Hadžiomerspahić potpisuje naslovnice albuma za Edu Majku, Dinu Merlina, Zabranjeno Pušenje, Letu Štuke i Amiru Medunjanin.

Dino Šaran, frontmen grupe Letu štuke, koji se s Hadžiomerspahićem družio i privatno, kaže da je u šoku i da ni dva dana poslije ne može povjerovati da Anura više nema.

“On je bio moj prijatelj, znamo se još iz srednje škole. Njegov otac mi je prijatelj. Svi smo u šoku, to stanje se ne može opisati, jednostavno ne možemo vjerovati da ga više nema. On je bio veoma blag čovjek, vrhunski intelektualac, jedan od svjetionika Sarajeva i svi smo frapirani njegovim odlaskom”, rekao je Šaran.

Povodom prerane smrti Anura Hadžiomerspahića oglasio se i jedan od najuspješnijih balkanskih dizajnera Slavimir Stojanović koji je napisao da se ugasio ogroman, divan, topao i monumentalan svjetionik, istaknuvši da je Anurov odlazak nenadoknadiv gubitak u ovom našem mraku.

Anur Hadžiomerspahić je diplomirao na I.E.D. Evropskom institutu za dizajn u Milanu i Akademiji likovnih umjetnosti Brera u Milanu. Jedan je od osnivača kolekcije Ars Aevi, a posljednjih godina djelovao je kao umjetnički direktor istoimenog muzeja. Prvi je bh. umjetnik koji je svoje radove predstavio na centralnoj izložbi Venecijanskog bijenala. Dobitnik je mnogih internacionalnih i nacionalnih priznanja u polju dizajna i advertisinga.

Njegovi radovi odlikovali su se društvenim angažmanom i jedinstvenim likovnim stilom. Često uz dozu satire, kroz hiperrealizam, kompjutersku grafiku ili fotomontažu, na osebujan način javno je iskazivao komentar na društvenu stvarnost.