Prijepolje: Sahat-kula iz 16. vijeka i danas pokazuje tačno vrijeme

Prijepolje je jedan od gradova u Srbiji sa sačuvanom sahat-kulom. Sličan objekat, karakterističan za period Osmanlija, na području Sandžaka postoji još u Pljevljima (Crna Gora).

Sa posebno oblikovanim satom i brojevima na njemu, arapskim i rimskim, ova sahat-kula je prepoznatljiva, autentična i simbol Prijepolja. Ona je i turistička atrakcija za sve one koji posjete Limsku dolinu, piše Anadolu Agency.

Sahat-kula, prijepoljska ili polimska, građevina je koja datira još s kraja 16. vijeka. O njenim graditeljima i godini gradnje tačno se ne zna, ali i danas pokazuje tačno vrijeme. Kao i gotovo sve sahat kule u regiji, i ova prijepoljska nalazi se blizu džamije, četvrtastog je oblika, okrečena u bijelo, sa satovima na sve četiri strane.

Zna se da su ovakvi objekti na prostoru Balkana građeni u 16. vijeku i, kako podsjeća istaknuti slikar i umjetnik, predsjednik Udruženja za nauku, kulturu i umjetnost Bošnjaka (UNKB) „Divanhana“ Mehmed Meša Brničanin, poznati putopisac Evlija Čelebija je zapisao: „Dođoh u kasabu Prijepolje i vidjeh jednu čudnu sahat-kulu.“

– S druge strane rijeke Mileševe, na vrhu drvenog mosta je Veznedar-agina džamija. To je prostrana i svijetla džamija. Pred njom ima jedna čudna sahat-kula. Glas njena zvona čuje se čak iz grada Mileševa – piše u jednom izvoru da je to zapisao Čelebija u djelu „Putopisi“, na strani 390.

 

Brničanin procjenjuje da je poznati turski putopisac prijepoljsku sahat-kulu nazvao čudnom upravo što se na satnom mehanizmu nalaze i rimski i arapski brojevi.

– Smatram da rijetko gdje, uopće na Balkanu, to nije prisutno, da se na satnim mehanizmima nalaze i rimski i arapski brojevi. Što se može vidjeti na samom mehanizmu – kazao Brničanin pokazujući na sahat-kulu koju uzgred naziva i “prijepoljskom ljepoticom”.

Sahat-kula se nalazi na prostoru koji se naziva Mejdan, koji je nekada i bio trg, gdje su ljudi cirkulisali, nalazile se prodavnice i dućani, gdje sagrađena i džamija. Sahat-kule bi se gradile pored džamija kako bi, pojašnjava Brničanin, pokazivale vakat-namaz (vrijeme za obavljanje molitve).

– Evo, istina (čuje se zvuk otkucaja sata sa kule), čuje se njen reski zvon – upozorava nas tokom razgovora Brničanin i dodaje:

– Nema pisanih tragova i dokumenata, ali se pretpostavlja da je jedan od prvih sagrađenih objekata na ovim prostorima, pa sve do Bosne. Kao što je u Travniku bila prva, zatim u Banjaluci, ona je na ovim prostorima bila četvrta ili peta.

Objašnjava kako je satni mehanizam funkcionisao preko lanaca. Navijao se svakih petnaest dana, moralo se to ručno namotavati i uvijek je neko imao obavezu da to radi, da bi sahat-kula pokazivala najtačnije prijepoljsko vrijeme.

Brničanin, jedan od najboljih poznavalaca ovdašnje historije, kaže da prijepoljska sahat-kula zbog svojih gabarita i, izgleda, nije mogla odgovarati zvoniku manastira Mileševa, kako se kroz jedan period željelo predstaviti javnosti. Po dimenzijama onda ne odgovara mnogim sahat-kulama, koje su uže od nje. Kvadratnog je oblika, manja od mnogih, poput one u Pljevljima ili Travniku.

Za Sahat kulu u Prijepolju je zanimljivo da se ona danas ne nalazi baš na istom mjestu na kojem je bila sagrađena. Zbog izgradnje puta prema Sjenici 1974. godine, gotovo u autentičnom obliku premještena je prema hotelu „Park“.

– To je tada urađeno perfektno, numerisan je kamen po kamen i to je urađeno kao i prije pet stotina godina – navodi Brničanin i podsjeća da je ovaj objekat devedesetih godina bio zapušten, krov propao, a satni mehanizam stao.

Prije premještanja, 1963. godine pretvorena je u trafostanicu, te nakon izvjesnog vremena, napuštena. Za vrijeme bivše SFR Jugoslavije vraćen joj je prvobitni oblik, 1970. godine. Sredstvima komunalnog fonda popravljen je satni mehanizam, zidovi su obloženi sigom (vrstom kamena) i unutra su izgrađene stepenice. Do 1992. godine o ovoj kuli brinuli su časovničar Murat Bakić, Djoko Stanišić i Lutvo Duran.

Sve do 2004. godine na sahat-kuli se nije ništa radilo. Društvo za kulturu „Ikre“ je preuzelo na sebe obavezu i, zajedno sa građanima Prijepolja i uz pomoć Ministarstva za manjinska prava, izvršilo restauraciju, obnovivši krov i cijeli objekat. Prijepoljac Vladimir Vlade Bogdanović, inžinjer koji živi u Beogradu, nakon obnove objekta konstruisao je satni mehanizam i sve postavio nanovo. Taj satni mehanizam sa kompjuterskim komandama i danas funkcioniše i to je bio poklon Bogdanovića svom rodnom gradu.

Stari satni mehanizam je ostavljen lokalnom muzeju na čuvanje.

– O sahat kuli se ne zna mnogo, svi naši pokušaji da se to pronađe ostali su uzalutni, ali je ona je ponos svih građana Prijepolja. Nadam se da ćemo, i u povodu 800 godina manastira Mileševo, osvježiti i sahat-kulu, kao i druge kulturno-historijske spomenike. Ovo je sahat-kula prijepoljske mladosti, mnogih ljubavi i ašikovanja, naših sastajanja – poručio je Mehmed Meša Brničanin.

Prijepoljska sahat kula je opjevana i u pjesmi Jova Ljuštanovića, Kenana Softića i drugih Prijepoljaca. Oni se ponose što je imaju i, na pitanje šta za njih znači ovaj objekat, kažu da je to njihov dragulj.

– To je jedan veliki dragulj, ne samo za nas nego i za Sandžak uopšte – rekla je Prijepoljka Dženana Jakupović.

Milica Drobnjak kaže od kako za sebe zna, zna sa sahat-kulu.

– Mnogo smo zahvalni što su nam to ostavili, održavamo to redovno. Puno nam znači sat, to nam je baš fina uspomena. Kad god prođemo, pogledamo. Slažemo se s našim komšijama i zahvalni smo što imamo tu uspomenu od prije petsto godina – kaže kroz osmijeh ova Prijepoljka.

faktor.ba