Jeftina radna snaga – prednost naše ekonomije ili ozbiljan socijalni problem

Ako su pak troškovi života slični, postavlja se pitanje koliko je jeftina radna snaga zaista prednost neke ekonomije, a koliko ozbiljan društveni problem.

Minimalne plate u mnogim zemljama iznose polovinu od prosječnih i ne osiguravaju uslove za normalan život. S minimalcem od 208 eura, što je oko 1,20 eura po satu, bh. radnici su na evropskom dnu po pitanju minimalnih zarada. Institutu za ekonomsko i socijalno istraživanje EU u svom izvještaju za mart ove godine donosi da je početkom godine u državama članicama zabilježeno prosječno povećanje minimalnih zarada od 4,4 posto.

U zapadnoj Evropi radnici na minimalcu u prosjeku zarađuje osam eura po satu. Najbolji uslovi su u Luksemburgu s 11,55 eura, dok je najmanja zarada u Belgiji, 9,47 eura po satu, piše u analizi koju je objavio Večernji list. Druga grupa zemalja su one s minimalnom zaradom od tri do pet eura po satu, a tu se ubrajaju Slovenija (4,84 eura), Španija (4,46), Malta (4,31), Portugal (3,49) i Grčka (2,30 eura).

Radnik s minimalnom platom ne može pokriti niti troškove hrane

U trećoj grupi su zemlje istočne Evrope gdje su minimalne plaće ispod tri eura po satu. U Bugarskoj se radi za 1,57 eura po satu, Turskoj 2,53, Ukrajini 0,74, Srbiji 1,58 i Moldaviji 0,68. Evropska trgovačka unija predložila je da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje šezdeset posto od nacionalne prosječne plaće. Da bi se ostvario taj ambiciozni cilj potrebno je značajno povećanje minimalne zarade u većini zemalja Evrope.

Ako analiziramo, odnos prosječne i minimalne plate je u našoj zemlji u istom omjeru kao u Njemačkoj, pravi je problem što s prosječnom plaćom u BiH radnik ne može pokriti niti polovinu potrošačke korpe, dok s minimalnom platom ne može pokriti niti troškove hrane.

Aner Žuljević, doktor ekonomskih nauka i zastupnik u Domu naroda Federalnog parlamenta, kaže kako je osnovni izazov bh. ekonomije je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje konkurentne evropske zemlje, visoko oporezivanje plata i visoka cijena rada destimulativno djeluju na strane investitore, što posebno dolazi do izražaja u uslovima sveukupnog nepovoljnog političkog i ekonomskog ambijenta.

Prosječna plata neupotrebljiv pokazatelj

“Kod nas je neto plata mala između ostalog i zbog činjenice da je država preskupa i kao takva poreznom presijom uzrokuje nizak životni standard radnika u realnom sektoru. Najveći dio radnika u realnom sektoru prima minimalnu platu koja s aspekta troškova života ne može pokriti ni trećinu troškova potrošačke korpe. Visina prosječne plate kod nas je kontaminirana javnim sektorom, te je kao indikator apsolutno neupotrebljiva u smislu ocjene stanja u realnom sektoru”, kaže Žuljević.

Bosna i Hercegovina je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67 posto na mjesečnom nivou, jedan od rekordera u svijetu kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima. To itekako utiče na cjelokupnu ekonomiju naše države, nastavlja Žuljević, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju. Izuzetno je važno da država utiče na smanjenje doprinosa na plaće, kako bi se pomoglo rastu sveukupne ekonomije.

Potrebne poreske reforme

“Upoređivati naše minimalne plate i one u razvijenim zemljama Evropske unije je besmisleno, jer se tamo za par dana zaradi naša minimalna plata. Ono sto dodatno otežava situaciju životnog standarda u BiH je činjenica da su cijene kod nas gotovo pa identične cijenama EU. Zbog toga je prevažno da država promjenama u poreznom pristupu dohotku napravi iskorak koji bi značio mnogo za privredu, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari. Prvo bi se omogućilo povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta”, kaže on.

Kako bi se osiguralo da poresko rasterećenje bude preusmjereno u rast minimalne plate, Žuljević kaže kako Vlada isto mora garantovati usvajanjem zakona o minimalnoj plati. Poreska reforma je veoma značajan instrument koji stoji na raspolaganju vlasti pri vođenju i razvojne i socijalne politike, a koji zbog stalnog rasta javne potrošnje nije nikada adekvatno korišten.

klix.ba