Šarović: U BiH nema nelegalne proizvodnje oružja

Nije tačno da BiH uvozi 75 posto svojih potreba za hranom, odnosno za poljoprivrednim proizvodima, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović odgovarajući na pitanje zastupnika SBB-a Mirsada Đonlagića.

– Ono što je tačno jeste da BiH uvozi poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od tri milijarde KM, a izvozi milijardu KM hrane – kazao je Šarović napominjući da je naša poljoprivredna proizvodnja izvozno orijentisana.

Kao primjer je naveo proizvodnju mlijeka. Prema njegovim riječima, u BiH se godišnje proizvede 700 miliona KM mlijeka, od čega se otkupi 22 miliona KM. Ostalo se iskoristi za ličnu upotrebu. Od spomenutih 220 miliona KM iz BiH se izveze 70 miliona KM. Istovremeno se uveze 60 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda.

Također, odgovarajući na pitanje zastupnice SNSD-a Dušanke Majkić, Šarović je kazao kako u BiH nema nelagalne proizvodnje naoružanja.

Napomenuo je kako se oružje i municija proizvode u skladu sa relevantnim zakonima, te da redovne kontrole proizvodnje vrše entitetske institucije. Kontrole se vrše u ukupno 35 fabrika, od čega ih je 22 u FBiH, a 13 u RS-u.

– Može se vršiti i vanredni nadzor, ali do sada niko to nije tražio. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je spremno to učiniti – dodao je Šarović.

Odgovarajući na pitanje zastupnika SBB-a Mirsada Isakovića istakao je kako BiH nema nadležnosti kojima bi pokrenula mehanizme za ublažavanje posljedica povećanja akciza na naftu i naftne derivate.

Postavljajući pitanje Isaković je napomenuo kako su od donošenja izmjena Zakona o akcizama do sada cijene nafte i naftnih derivata u BiH povećavane četiri puta. S tim u vezi je naglasio da bi nadležne institucije mogle koristiti gorivo iz robnih rezervi ili sačiniti socijalne planove kojima bi ublažili posljedice povećanja cijena goriva, a samim tim i brojnih proizvoda široke potrošnje.

U kampovima za udovice u Siriji nalazi se 130 beba rođenih u Siriji, a čiji su jedan ili oba roditelja državljani BiH, kazala je zastupnica DF-a Maja Gasal-Vražalica na sjednici Zastupničkog doma PSBiH. Pri tome je pitala šta domaće vlasti čine da se ova djeca priznaju kao držvljani BiH.

Odgovrajući na ovo pitanje, zamjenik ministra civilnih poslova BiH Goran Ćosić je, citirajući odredbe Zakona o državljanstvu BiH, kazao je da je preduvjet za upis ove djece u matične knjige rođenih i matične knjige državljana BiH, da roditelji podnesu zahtjeve za te upise, uz priloženu odgovarajuću dokumentaciju. Također je napomenuo da upise u matične knjige vode entitetski MUP-ovi. Dodao je i da se na nivou države vode razgovori u vezi sa upisivanjem ove djece u matične knjige.

Ovim pitanjem je počela današnja sjednica Zastupničkog doma PSBiH. Na njoj bi se trebalo, između ostalog, raspravljati o izmjenama Zakona o zastavi BiH, koje je predložio zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović, a kojima se precizira pravilno postavljanje državne zastave.

Također, na dnevom redu bi se trebale naći i izmjene Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj službi BiH, u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH, kojom su neustavnim proglašene odredbe ovog zakona kojima se definiše primjena prisluškivanja kao posebne istražne radnje.

Zastupnici bi trebali raspravljati i o izmjenama Zakona o krivičnom postupku koje je predložio zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović, a kojima se također provodi odluka Ustavnog suda BiH o ZKP-u. Ove izmjene sačinilo je Ministarstvo pravde BiH, a njima je, između ostalog, predviđeno da se posebne istražne radnje mogu primjenjivati isključivo u vezi sa djelima definisanim Krivičnim zakonima BiH. Negativno mišljenje o ovim izmjenama ranije su dali Delegacija EU-a u BiH, Misija OSCE-a i ambasadori zapadnoevropskih zemalja.

Na dnevnom redu se trebao naći i Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, ali je ova tema skinuta sa dnevnog reda zbog neodržavanja sjednice Zajedničke komisije za evropske integracije.

faktor.ba