Vlada FBiH: Stopa doprinosa se smanjuje sa 41,5 na 33,5 posto

Vlada FBiH je na današnjoj sjednici utvrdila prijedloge zakona o doprinosima i porezu na dohodak čime se realiziraju ciljevi Reformske agende.

Umjesto dosadašnjih doprinosa na plaće i naknade od 41,5 posto, sada će doprinosi iznositi 33,5 posto. Kroz porez na dohodak do sada je bila jedinstvena stopa deset posto, utvrđenim Prijedlogom zakona se uvode tri stope. Nulta je za plaće do 700 KM, stopa o deset posto za plaće od 800 KM do 1.500 KM, a stopa od 20 posto za plaće iznad 1.500 KM.

– O važnosti ovih zakona neću puno govoriti jer se oni na direktan i indirektan način dotiču svakog stanovika FBiH. Osnovni princip je bio da se proširi osnovica za obračun poreza i doprinosa. I da se na određen način smanji ova stopa i da se može raditi usporedivost opterećenja na rad i u RS-u i u FBiH i zemljama okruženja. Do sada smo imali ukupne doprinose po pitanju plaća i naknada 41,5 posto ali njena specifičnost osim visine je i problem što su tu bile i komplikacije. Odnosno specifičan način obračuna. Doprinosi na plaće iz plaća. Mi u ovom zakonu osim toga što smo htjeli rasteretiti cijenu rada, htjeli smo olakšati i obračun doprinosa. On u ovom prijedlogu zakona je otprilike 33,5 posto. Sastoji se od naknada za penzijsko 18,5 posto na bruto plaću. Zatim 13,5 posto na zdravstvo i 1,5 posto na nezaposlenost – kazala je u današnjem obraćanju novinarima Jelka Milićević, federalna ministrica finansija.

Dodaje da u ovom trenutku sva primanja iz radnog odnosa ili mimo njega se oporezuju i ulaze u osnovicu za obračun penzionog.

– Kroz porez na dohodak do sada je bila jedinstvena stopa deset posto. Uvodimo, ja bih rekla, tri stope. Jedna je nulta stopa jer se radi o neoporezivanju plaća do 700 KM, odnosno, dohotka do 700 KM mjesečno. I dalje imamo dvije stope. Deset posto na sljedećih 800 KM. To je otprilike do 1.500 KM. dakle, 700 KM je nula, 800 KM je deset posto i više od 1.500 KM je 20 posto. Htjeli smo napraviti razliku u odnosu na one sa nižim primanjima, socijalnu pravednost. Oni sa većim ptimanjima imaju i obavezu za veća izdvajanja po pitanju poreza na dohodak – rekla je Milićević.

Objašnjava da su u prijedlogu zakona o doprinosima i porezu na dohodak prepoznata primanja iz šest osnova.

– Prvo je rad zaposlenika kod poslodavca, dohodak iz samostalnog rada (ugovor o djelu, samostalnim komisijama, zastupničkim organima). Povremeni poslovi kod poslodavaca. Tu je i dohodak iz imovinskih prava to su iznajmljivanje ili prodaja nekretnina. Primaja iz finansijskih ulaganja po prvi put i prihodi iz isplate dividendi se oporezuju. I imamo dio od kamata gdje se na oročenu štednju oporezuje po stopi od deset posto.  I nešto što je bilo drugačije regulirano u postojećem zakonu poreza na dohodak na sve dobitke igara na sreću. Naime, nema više neoporezivog dijela. Pošto nismo uspjeli sa izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, taj dio oporezivanja svih dobitaka vratit će se kroz porez na dohodak – rekla je Milićević.

faktor