Godišnjica sarajevskog atentata

Na današnji dan prije 104 godine izvršen je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Ovaj atentat, poznat i kao “Sarajevski atentat” poslužio je kao povod za početak Prvog svjetskog rata.

Gavrilo Princip član tajne organizacije “Mlada Bosna” (pod nadzorom organizacije “Crna ruka” iz Beograda) koja je imala cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na Ferdinanda i njegovu suprugu.

Franc Ferdinand je prihvatio poziv tadašnjeg guvernera Bosne, generala Oskara Poćoreka, da izvrši inspekciju trupa, prisustvuje vojnim manevrima u okolini Sarajeva, pogleda svojevremeno prvi tramvaj u Evropi i zvanično posjeti Zemaljski Muzej. Osim toga, posjeta se poklapala sa 14-tom godišnjicom njegovog braka sa Sofijom. Pošto prestolonasljednica Sofija nije bila kraljevske krvi, njoj nije bilo dozvoljeno da se vozi istim kolima zajedno sa kraljevskim suprugom u Beču, dok se u Sarajevu takvi tabui i protokoli nisu primjenjivali.
Pošto se tokom ranijih posjeta visoko rangiranih austrougarskih zvaničnika nikada ništa nije desilo u Sarajevu, osiguranje nije bilo posebno alarmirano niti previše strogo. A tokom putovanja ka Sarajevu, Franc Ferdinand je primljen vrlo toplo od napćenih Bosanaca, pa zbog toga ni Sarajevo nije smatrano “neprijateljskom teritorijom”.

Atentat 28. juni 1914. godine

Oko deset sati, nadvojvodina svita je napustila vojni kamp Filipović, gdje je ranije izvršena inspekcija trupa. Svita se sastojala od šest automobila, koji su se kretali prema sarajevskoj Vijećnici i recepciji koju je organizirao sarajevski gradonačelnik Fehim Čurčić. Izabrana ruta je bila široka, moderna avenija (današnja Obala) koja je pratila sjevernu obalu rijeke Miljacke. U prvom automobilu su bili gradonačelnik Ćurčić i šef policije Gerde. U drugom vozilu sa zastavicama se vozio prestolonasljednik i prestolonasljednica sa generalom Poćorekom, dok je vozač bio vlasnik vozila, grof Harač. Treće i ostala vozila su bila mješavina Sofijinih dama, Francovih oficira i bosanskih zvaničnika.

Kada se Franc Ferdinand u vozilu približio Nedeljku Čabrinoviću, još jenom atentatoru, on je bacio bombu na vozilo. Da li je vozač ili Franc prvi vidio bombu, nije jasno. No zna se da je vozač “nagazio” na gas i time spasio, barem na kratko, prestolonasljednikov život, a Franc je rukom odbio Sofiji namijenjenu bombu. Bomba je odletjela od njegove ruke, odskočila od sklopljenog krova vozila, i otkotrljala se na ulicu. Tu je i eksplodirala, ranivši ozbiljnije nekoliko desetina Sarajlija, oštetivši treće vozilo u koloni i lakše povrijedivši par osoba iz svite. Kolona se zaustavila da bi se utvrdilo ko je povrijeđen.

Nakon neuspjelog pokušaja, Čabrinovic je progutao cijanid koji mu je organizator atentata Dragutin Dimitrijević Apis dao i skočio u Miljacku. Cijanid nije djelovao, a Čabrinović je uhapšen. Zašto i kako policija dr. Gerda nije uspjela tada da uhvati ostale atentatore, ostalo je nerazjašnjeno. Franc Ferdinand je nastavio put ka Vijećnici i svojoj sudbini.

Sudbina dovela Ferdinanda i Sofiju pred Principa

Atentator Gavrilo Princip je napustio Obalu i zaputio se niz Ulicu Franje Josipa. U radnji Morisa Šilera je kupio sendvič i susreo se sa poznanikom, malo proćaskao i zatim se vratio nazad. I on je kao i ostali atentatori niz ulicu, čuli eksploziju bombe i napustili svoja mjesta. Neobičnim spletom slučajnosti, jer niko nije bio obaviješten o promjeni plana, nastavljena je posjeta Sarajevu i Zemaljskom Muzeju. Prema prvobitnom planu, krenulo se ulicom Franje Josifa, mjesto Obalom. General Poćorek je uvidio grešku i naredio da se kola zaustave. Tako se vozilo, koje je vozilo nadvojvodu zaustavilo tačno ispred radnje Morisa Šilera, svega par metara ispred Principa!

Čim se automobil našao ispred Gavrila Principa on je iskoristio priliku i potegao revolver. Prvim hicem je pogodio nadvojvodu a drugim, vojvotkinju Sofiju. On, kao i ostali atentatori uhvaćeni su.

Dok je kolona hitala prema Guvernerovoj palati u Sarajevu, krv je procurila iz Francovih usta. Sofija, koja je to vidjela, u šoku je povikala: “Šta je s tobom?” nesvjesna vlastite rane u abdomen i intenzivnog unutrašnjeg krvarenja. Na to je Franc došao svijesti: “Soferl! Soferl! Nemoj mi umrijeti! Preživi radi naše djece!”. Prestolonasljednica Sofija je preminula prije nego što je automobil stigao na odredište.
Prestolonasljednik je preminuo ubrzo za njom istog dana.

Proveden plan srpske obavještajne službe

Osnovnu ulogu u atentatu će odigrati tajna srpska teroristička organizacija Crna ruka koja je službeno osnovana 10. juna 1910. godine iako su njeni članovi već ranije bili uključeni u terorističke operacije i politička ubistva. Glavni komandant Crne Ruke je bio ujedno i glavni zapovjednik Srpske vojne obavještajne službe pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis. Na području Bosne, Crna ruka je kontrolirala organizaciju Mlada Bosna čiji članovi će izvršiti atentat.

Planovi za ubistvo Franca Ferdinanda počeli su se stvarati nakon što se tajnim kanalima u Srpskoj obavještajnoj službi na čelu sa Apisom saznalo da austro-ugarski prijestolonasljednik dolazi u Sarajevo da nadgleda vojne vježbe. Aktivnostima na granici, prebacili su trojicu mladića sa oružjem u Bosnu, o ovome je bio obaviješten srpski premijer Nikola Pašić koji je navodno srpskom ambasadoru u Monarhiji naredio da vijesti prenese državnom vrhu međutim, on je to prenio previše diskretno, govoreći da su vježbe i pokazivanje moći na srpski vjerski praznik možda previše provokativni.

U samom atentatu sudjelovalo je sedam osoba raspoređenih po maršruti od polja gdje su se održavale vježbe do Gradske vijećnice. Gavrilo Princip, kao i ostali atentatori su uhvaćeni i suđeno im je u Solunskom procesu 1917. godine.

bhrt.ba