CCI: Državni nivo posljednje dvije godine kao da nije ni postojao

Državni nivo vlasti je u prvoj polovini svog mandata bio najkonstruktivniji dio vlasti u Bosni i Hercegovini koji je uspio da uradi nekoliko konkretnih i značajnih stvari za građane ove zemlje. U nastavku mandata je, međutim, došlo do zastoja gotovo svih pozitivnih trendova.

Ocjena je ovo Centara civilnih inicijativa (CCI) iznesena danas na pres-konferenciji u Sarajevu na kojoj su predstavljeni rezultati monitoringa rada Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine (PS) BiH u mandatu 2014-2018. godina.

Monitoring konzultant CCI-a Ivica Ćavar je kazao da je intenzitet rada Vijeća ministara BiH u mandatu 2014.-2018. bio znatno veći nego u prethodnom mandatu, za više od 30 posto, ali je iz statističkih podataka o broju održanih sjednica tokom mandata vidljiv uticaj problema u odnosima unutar vladajuće koalicije.

– Zanimljivo je da je značajan pad intenziteta rada kompenziran povećanom efikasnošću rada na sjednicama, pa je produktivnost Vijeća ministara u posljednje tri godine mandata skoro nepromijenjena – kazao je on.

Iznio je podatak da je za skoro pune četiri godine utvrđeno svega 77 različitih zakona, što je za 27 posto manje od rezultata u prethodnom mandatu. Pri tom 20, od 77 utvrđenih, su novi, takozvani temeljni zakoni. Ostalo su izmjene i dopune postojećih zakonskih akata.

Ćavar ističe da je niska realizacija zakona, pogotovo temeljnih, donekle kompenzirana rastom utvrđenih strategija. U aktuelnom mandatu Vijeća ministara BiH utvrđeno je 25 različitih strategija, što je za 10 više nego u prethodnom.

Podsjetio je da je početkom 2018. Vijeće ministara utvrdilo, a potom parlament BiH usvojio Strategiju ruralnog razvoja, a na samom kraju mandata utvrđena je i Okvirna strategija razvoja energetskog sektora u BiH. Okvirna strategija prometa je usvojena sredinom aktuelnog mandata.

Ćavar kaže da su ionako skromni rezultati Vijeća ministara BiH u realizaciji zakona dodatno obesmišljeni odnosom parlamenta BiH. Od 77 utvrđenih zakona na sjednicama Vijeća ministara u aktuelnom mandatu, u Parlamentarnoj skupštini BiH je usvojeno manje od polovine – 35 zakona, dok su 22 su odbijena, obustavljena im procedura, povučena ili vraćena na doradu, a ostali utvrđeni zakoni u ovom mandatu Vijeća ministara nisu bili razmatrani u PSBiH.

– Politički sukobi unutar i između stranaka vladajuće koalicije najteže posljedice ostavile su na rezultate rada PSBiH. Aktuelni saziv PSBiH bio je najneefikasniji u realizaciji zakona u odnosu na četiri posljednja saziva – ocijenio je Ćavar.

Po njegovim riječima, 59 usvojenih zakona u aktuelnom mandatu je četiri puta manje od realiziranog u mandatu PSBiH 2002.-2006. godine, ali je i za 30 posto manje nego u prethodnom mandatu.

Od usvojenih 59 zakona, 14 je novih, temeljnih, a ostalo su izmjene i dopune postojećih zakona.

– Parlamentarna skupština BiH je poznata po tome da joj je broj odbijenih zakona najčešće vrlo blizu broja usvojenih, a u nekim momentima ga i prelazi. Sumarno, u aktuelnom mandatu je odbijeno čak 58 zakona – 42 u Predstavničkom i 16 u Domu naroda, što je samo za jedan zakon manje od broja usvojenih – kazao je Ćavar.

Koordinatorica za medije CCI-a Ana Lučić je podsjetila na stav CCI-a da je promjenu Izbornog zakona potrebno voditi u dva pravca – u pravcu zadovoljavanja presude Evropskog suda za ljudska prava te stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada sistema i normalno funkcionisanje političkog života, u skladu sa standardima razvijenih demokratskih društava.

Po njenim riječima, to podrazumijeva prije svega uvođenje mogućnosti raspisivanja vanrednih izbora.

– Nedopustivo da institucije države budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga, bez mogućnosti razrješenja te situacije na normalan, demokratski, legalan način – kazala je Lučić

fokus