Nastavak legaliziranja podjela i stvaranja etničkih torova

Uvjeren sam da će Centralna izborna komisija (CIK) BiH donijeti odluku o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH na bazi popisa iz 2013., prvenstveno iz razloga što taj popis od maja 2017. koristi kao osnovu za imenovanje članova u gradske i općinske izborne komisije, kaže ugledni politički analitičar Almir Terzić.

U razgovoru za Vijesti.ba, Terzić navodi kako je do sada po tom osnovu u oko pedesetak lokalnih izbornih komisija imenovano stotinjak članova.

– Primjena popisa iz 2013. godine provodi se na osnovu stava Apelacionog odjela Suda BiH. Vrlo je interesantno da niko od onih koji se sada protive primjeni popisa iz 2013. nije od Ustavnog suda BiH tražio ocjenu ustavnosti primjene popisa iz 2013. prilikom imenovanja lokalnih članova izbornih komisija – ističe Terzić.

Smatra kako nije moguće da niko godinu i po ne zna da se popis iz 2013. godine primjenjue u BiH.

– Mislim da se radi o licemjerstvu ili krajnjoj bahatosti u BiH onih koji se probude tek kada to njima treba. Gdje je stalna briga o državi, narodima?! Apelacioni odjel Suda BiH je CIK-u BiH jasno dao potvrdu da primjenjuje popis iz 2013. i vjerujem kako će to tako biti i u slučaju Doma naroda Parlamenta FBiH, odnosno sve dok neko eventualno istu ne ospori kod Ustavnog suda BiH – mišljenja je Terzić.

Potcrtava kako bi primjena popisa iz 2013. jednostavno značila da bošnjački predstavnici ne bi bili izabrani sa područja Posavskog, Zapadnohercegovačkog, te Kantona 10 (Livanjskog) i da ih ima među izabranim zastupnicima u kantonalnim skupštinama, jednako tako kao i srpskih predstavnika iz Posavskog, Bosansko-podrinjskog i Zapadnohercegovačkog kantona, te izaslanika iz hrvatskog naroda iz Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona, te delegata iz reda Ostalih iz Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.

– Jedino bi bilo moguće da se usljed nedostatka određenog broja naroda, a to su najčešće predstavnici srpskog naroda, u nekom drugom krugu izaberu predstavnici i iz drugih kantona ako ih ima među zastupnicima – poručuje Terzić.

Naglašava kako je proces povratka, ali i održivog ostanka trebalo provesti u prvim godinama poslije rata.

– To što su se ljudi 2013. godine popisali na drugim adresama prebivališta, općinama, kantonima, entitetima jasno ukazuje da smo mi pristali da živimo u duboko etnički podijeljenom društvu – upozorava Terzić.

Nažalost, nastavlja, dok se ne promijeni Ustav i ne osigura da svaki građanin bude jednakopravan na svakom dijelu teritorije BiH, mi možemo postavljati pitanje da li je na djelu legalizacija etničkog čišćenja.

– A, znamo da su nam i aktuelna ustavna rješenja suprotna ljudskim pravima. Dakle, mi smo od završetka rata u BiH u stalnom legaliziranju podjela i stvaranja etničkih torova. Nije to samo pitanje popisa. CIK BiH primjenjuje Izborni zakon BiH i tako će biti i u ovom slučaju popune Doma naroda Parlamenta FBiH – dodaje Terzić.

Pojašnjava da u Izbornom zakonu BiH jasno stoji kako će se za raspodjelu primijeniti posljednji popis, dakle onaj iz 2013., a kako je to počelo da važi od 2016., jasno je da su Opći izbori 2018. prvi na kojima se on može primijeniti.

– Svi oni koji budu nezadovoljni mogu podnijeti žalbe Apelacionom odjelu Suda BiH. Ako on potvrdi primjenu popisa iz 2013. i u slučaju Doma naroda Parlamenta FBiH, to je konačna odluka u upravnom postupku. Preostaje onda jedino da se odluka osporava kod Ustavnog suda BiH. Mislim da je do sada bilo dovoljno vremena da oni koji su željeli da vode računa o BiH i njenim građanima to učine u proteklih 18 mjeseci, od kada se primjenjuje popis iz 2013. u postupcima imenovanja – zaključuje Terzić u razgovoru za Vijesti.ba.

(Vijesti.ba)