Godina bez plana rada na predmetima ratnih zločina

Ni godinu dana nakon što je pripremljen Nacrt nove strategije za rad na predmetima ratnih zločina, ovaj dokument nije razmatralo Vijeće ministara, a ministri pravde i ljudskih prava i izbjeglica tvrde da nisu odgovorni za kašnjenje.

Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina – za koju je u februaru prošle godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) dalo saglasnost – koja predviđa da se svi predmeti ratnih zločina procesuiraju do 2023. godine, nikada se nije našla na dnevnom redu Vijeća ministara.

Na prijedlog Ministarstva pravde, Revidirana strategija je bila uvrštena na dnevni red sjednice Vijeća ministara koja je održana 3. jula 2018. godine, ali je na zahtjev ministrice za ljudska prava i izbjeglice Semihe Borovac tačka skinuta s dnevnog reda.

Ministar pravde Josip Grubeša ističe da nikada nije dobio pojašnjenje zašto je njegova kolegica Borovac s dnevnog reda skinula Revidiranu strategiju.

“Mi u Vijeću ministara sada radimo u tehničkom mandatu i teško je očekivati da će se Revidirana strategija sada naći na našem dnevnom redu, iako sam u više navrata u proteklom razdoblju slao urgencije za stavljanje ove točke na raspravu. Njezino donošenje i eventualna promjena rokova zbog kašnjenja usvajanja bit će zadaća novog saziva Vijeća ministara pojašnjava Grubeša.

Iz kabineta ministrice Borovac za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da ona ne bi ulazila u ovu tematiku jer je to pitanje za Ministarstvo pravde BiH, koje je i predlagač.

Pravni stručnjaci i predstavnici domaćih i međunarodnih institucija smatraju da neusvajanje Revidirane strategije može dovesti do usporavanja procesuiranja ovih zločina, kao i stvaranja nacionalnih tenzija. S druge strane, predstavnici žrtava smatraju da se pravosuđe treba držati strategije koju imaju na raspolaganju još od 2008. godine.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

S obzirom da je koncem 2015. istekao rok od sedam godina a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta.

 

Bez Strategije nema pomirenja
Misija OSCE-a, koja nadgleda rad pravosudnih institucija, navodi za BIRN BiH da Revidirana strategija predstavlja najbolji način za okončanje svih predmeta ratnih zločina, “što je preduslov za postizanje pomirenja”.

“Revidiranom strategijom predlažu se konkretne mjere kojima će se poboljšati raspodjela preostalih predmeta na način na koji će najsloženiji predmeti biti procesuirani na državnom nivou, dok će ostali biti preneseni u nadležnost sudova entiteta i Brčko Distrikta BiH. Svako kašnjenje u usvajanju usporava dostizanje pravde”, smatraju u OSCE-u.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija također smatra da će kašnjenje u usvajanju dokumenta izazvati negativne posljedice.

“Štetne posljedice se mogu ogledati u više aspekata – nova strategija predviđa kontrolne mehanizme koji tek trebaju biti uspostavljeni njenim usvajanjem”, ističe Tegeltija, koji je pozvao Vijeće ministara da, “što je prije moguće, usvoji dokument”.

Potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić smatra da je očito da Vijeće ministara BiH ne radi svoj posao te da nije sigurna da će se procesuiranje ratnih zločina moći završiti u predviđenom roku zbog izgubljenog vremena.

“Da nije bilo potrebe, VSTV ne bi ni animirao da se izmijeni način rada. Čim nije to realizirano – a mi smo inicirali da se to realizira kako bi se moglo okončati – onda je sigurno da će doći do određenih zastoja”, navodi Jukić.

Sličan stav ima i dugogodišnja advokatica na predmetima ratnih zločina Vasvija Vidović, koja kaže da Strategija konačno mora biti usvojena i da se mora ispoštovati zadati rok jer žrtve i svjedoci umiru a dokazi propadaju.

Ona dodaje da neusvajanje dokumenta najbolje pokazuje u kojoj mjeri su vlasti zainteresirane za procesuiranje ratnih zločina.

“Po mojim saznanjima, veoma mali broj predmeta je od strane Državnog tužilaštva dostavljen kantonalnim tužilaštvima, što odmah mogu reći da usporava rad na ratnim zločinima”, pojašnjava Vidović.

Sarajevska advokatica Nina Kisić smatra da dugotrajno čekanje na usvajanje Revidirane strategije dovodi do dodatnog usporavanja ionako izuzetno sporih procesa. Kako kaže, u BiH postoje istrage za ratne zločine koje traju duže od 15 godina – što je, prema Evropskoj konvenciji za ljudska prava, nedopustivo dug period.

“Same istrage trebaju biti usmjerene od događaja ka počiniocu, a ne od prijavljenog počinioca prema krivičnom djelu – ovaj pristup bi sigurno smanjio i broj lica koja su navedena u istragama”, smatra Kisić.

Vidović kaže da postoje posljedice koje su i političke prirode, jer procesuiranje ratnih zločina donosi mir, a veći broj presuda može smanjiti negiranje zločina i nacionalne tenzije.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović ima primjedbe na Revidiranu strategiju s obzirom da predstavnici žrtava i akademske zajednice nisu uključeni u pripremu dokumenta.

“Kad bi svi dali svoje stavove, svoja mišljenja o toj strategiji, i tek u tom slučaju bi ona trebala da ide na Vijeće ministara, na usvajanje. Međutim, oni to nisu htjeli, nisu prihvatili ni jedan naš dopis, odnosno nisu se odazvali, tako da smo tražili od Vijeća ministara da ne prihvati Strategiju. Što se tiče VSTV-a, Suda, a pogotovo Tužilaštva BiH, neka gospoda rade po postojećoj strategiji i neće biti nikakve štete ni po žrtve, a ni po same zločince. Samo nek se drže strategije koju imaju na raspolaganju od 2008. godine”, pojašnjava Tahirović.

Kako se navodi u prijedlogu Revidirane strategije, u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano više od 4.500 poznatih počinilaca i isto toliko predmeta u kojima počinilac nije poznat. U entitetskim sudovima i Sudu Brčko Distrikta neriješeno je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnog zločina.

 

Detektor