O govoru mržnje i zloupotrebi religije:Fejzić-Čengić: Mi živimo u vremenu u kojem ljudi sa posebnim adrenalinom, žele kazati nešto ružno i loše

Stereotipizacija, stigmatiziranje drugih i drugačijih je svakodnevna pojava u javnom govoru i djelovanju u BIH o čemu se razgovaralo i na okruglom stolu koji su u Goraždu organizirali Medžlis islamske zajednice i Srpska pravoslavna crkvena opština. “Dobro je govoriti dobro” jedna je od poruka okruglog stola o govoru mržnje i zloupotrebi religije.

Fahira Fejzić Čengić, profesorica na Odsjeku komunikologije FPN Sarajevo ističe da je izlaz u odgoju i socijalizaciji čovjeka.

“Vrlo često imamo svakodnevno tu tendencu upotrijebljavanja javnog govora, javnih radnji i javnog djelanja koje su na tom fonu stereotipizacije, lažiranja, stigmatiziranja drugih, počev od toga da smo mi najbolji, idealni, a da su svi oko nas drugačiji. Vrlo često je ta pojava, i to je veliko pitanje, civilizacijsko i kulturalno  zašto ljudi vole i zašto ljudi mrze. Odatle otprilike nastaje ta problematimka u 21 stoljeću kada je sve istureno na fonu javnog diskursa, danas je sve javno sa društvenim mrežama i ljudi svakodnevno, svakominutno, poneki patolozi svako sekundno govore sve o svemu, što god ih se ticalo ili neticalo. Religije imaju velike sage o čovjeku i moralnosti, o etici i duhovnosti i veliku ulogu u popravci svijeta i na nama je svima da radimo taj veliki posao koji se zove odgojiti čovjeka, iskopati bunar, rekla bih iglom, socijalizirati dobrog građanina. Nije to samo bh problem, to je planetarni problem, jer mi živimo u vremenu u kojem ljudi sa posebnim adrenalinom, žele kazati nešto ružno, loše ili zadivljujuće, ali u negativnom smislu”, pojašnjava profesorica Čengić.

Velika zadaća je sa svima, a posebno mladima raditi na tome da je govoriti dobro ono što je bit čovjeka, dodaje Čengić.

Da je govor mržnje moguće smanjiti kroz različite faze socijalizacije slaže se i profesor Pavle Mijović sa Katoličkog bogoslovskog fakulteta, ali dodaje i da lideri u svim oblastima moraju preuzeti odgovornost, smanjivati ove tendencije te pokazati da ljudi mogu smisleno komunicirati.

“Govor mržnje je  prisutan u svakom diskursu, na nogometnim terenima, koncertima, na društvenim mrezima, u vjerskom diskursu, a i u  političkom. Najveći problem govora mržnje je nemogućnost komunikacije izmedju drugih ljudi. Moguće je to smanjiti kroz različite faze socijalizacije, školska,  vjerska medijska, ali jako je važno da se to učini u javnoj sferi, a vrh javne sfere je politički diskurs, jer niži nivoi uglavnom slijede svoje politilke, vjerske i druge lidere i na njima je ključna odgovornost”, ističe Pavle Mijović, profesor na Katoličkom bogoslovskom fakultetu Univerzitete u Sarajevu.