Edo Kanlić se nakon školovanja vratio u BiH: Misle da sam budala, ali ne želim da se predam

U razgovoru za Klix.ba ističe kako na školovanje u inostranstvo nije otišao iz hira ili avanturizma već ga je na to primorao “truli i korumpirani” obrazovni sistem u BiH.

Iako je mogao ostati vani, odlučio se za povratak jer nije od onih koji od svoje zemlje odustaju ‘na prvu’ već je spreman da se uhvati u koštac sa problemima koje imamo.

“Svaki dan slušamo priče kako ne treba dopuštati odlazak mladima, a ja pripadam grupi o kojoj niko ne govori. Ja sam mlada osoba koja je otišla iz BiH, školovale su me druge zemlje koje su mnogo uložile u moje obrazovanje, puno više nego što sam mogao očekivati u BiH i onda sam odlučio da se vratim. Mnogi me smatraju budalom što sam došao, ali ja biram biti budala za neke stvari. Ne želim da se predam, želim da pokušam ovdje”, kaže Edo.

Cirkulacija mozgova

Studij međunarodnih odnosa završio je na Univerzitetu u Ankari kao stipendista Vlade Republike Turske, a jednu akademsku godinu proveo je na Karlovom univerzitetu u Pragu kao korisnik Erasmus + programa.

Nakon pet godina vratio se u BiH i dobio stipendiju Vlade Republike Italije i Evropske komisije za Evropski regionalni master program za ljudska prava i demokratiju u jugoistočnoj Evropi, kojeg zajedno realizuju Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Bolonji.

“Studij na četiri univerziteta i dva strana jezika doprinio je mom akademskom, ali i ličnom sazrijevanju. Zadovoljstvo mi je stečeno međunarodno iskustvo u svakoj prilici promovisati u BiH i mladima iz naše zemlje poručiti da koriste sve prilike koje im se pružaju i provedu barem jedan semestar u inostranstvu. Cirkulacija mozgova je nešto najzdravije što naše društvo treba. Problem nastaje kada nas po povratku u domovinu zatekne katastrofalna socio-ekonomska situacija i veća društvena dubioza od one koju smo ostavili. Konstantno čujemo poruke kojima se mlade poziva da ne napuštaju zemlju, a ne znamo prepoznati i pružiti priliku mladima koji su se vratili, a koje je neko drugi školovao za nas. To podsjeća na kultnu scenu iz filma ‘Kod amidže Idriza’, gdje legendarna Senka Sokolović gostima kaže: “Bujrum uđite! A đe ćemo sad?””, priča ovaj mladić.

On smatra da je suština svih problema koji mladi danas imaju u lošem obrazovnom sistemu.

“Naše školstvo od djece zahtijeva prvenstveno reprodukciju saslušanog, bez suštinske analize i kritičkog promišljanja. Ne mogu nekoga nazvati pasivnim, ako ga/ju se nije sistemski i od malih nogu učilo da bude aktivan/aktivna. U našoj zemlji je isti porez za knjige i za alkohol. Ljudi ne čitaju, ne šire svoje vidike, a to može pogodovati samo onim političkim snagama kojima ne treba kritička masa, već samo glasačka mašinerija. Čitajte svojoj djeci, pitajte ih šta misle o pročitanom, nemojte im praviti poređenja sa vašim odrastanjem jer ne živimo u istom vremenu i nemojte svaku raspravu završavati argumentom “Šta ti znaš balavac?!””, poručuje Kanlić.

Smatra kako BiH nema autonomnu akademsku zajednicu te da su svijetli primjeri pojedinaca iz akademske zajednice endemska vrsta zakržljalog obrazovnog sistema i posljednja slamka za koju se studenti mogu uhvatiti.

Šamar za buđenje

“Nedavno pokrenute revizije diploma prvi su pozitivan korak ka promjenama koje su neophodne za obrazovni sistem. Još važnije od revizije su reakcije i eventualne sankcije ukoliko ima onih koji su na nezakonit način došli do diplome, a rade u državnim ustanovama. Jačanje državnih univerziteta i bolje zakonsko uređivanje osnivanja i rada privatnih školskih ustanova sigurno bi osujetile tzv. akademsku mafiju koja je koristeći rupe u zakonu napravila akademsku imperiju koja je isključivo izvor zarade, bez ikakve akademske vrijednosti. Rezultati PISA istraživanja trebaju nam svima biti šamar koji zove na buđenje i neophodne korjenite promjene”, kaže Kanlić.

I pored akademskih obaveza ostao je u kontaktu sa brojnim mladim aktivistima koje poznaje još od srednjoškolskog perioda. U tim je krugovima prepoznatljiva ekipa iz Goražda kao “Galebovi s Drine”.

“To je naša interna zezancija koja je prešla granice kantona. Gdje god da smo ne može se pričati o Goraždu, a da se ne priča o Drini, a kako smo mi prilično aktivni i ‘napadljivi’ u svakom momentu, prozvali su nas galebovima, tako da nas ljudi uglavnom znaju pod tim imenom. Nihad, Nedžad, Faruk, Mirza i Vekas to je ta šestorka koja gdje god ode priča ne samo o nama već cijelom našem gradu”, ponosan je Edo.

Kao aktivista se najviše bavio temom suočavanja sa prošlošću, memorijalizacijom, te obrazovnim politikama.

“Postoji mnogo sjajnih programa koji su otvoreni za sve zainteresovane mlade ljude, samo je potrebno ‘proguglati’ teme koje vas zanimaju. Krajnji i najvredniji rezultat svih tih angažmana jesu poznanstva i kontakti koje imam širom regije”,ističe ovaj mladić.

Bolesna ideologija

Iziritiran porukom i slikom Šešelja na graničnom prelazu Vardište kod Višegrada nedavno se oglasio i na društvenim mrežama. “Ne treba nama Handke. Bolesna ideologija živi kroz nove naraštaje u zemlji i komšiluku” upozorio je.

“Na ulazu u BiH, na graničnom prelazu me je pored državnih simbola i službenika dočekala i poruka ‘Šešelj srpski junak!’. Jedina gora poruka od veličanja osuđenog ratnog zločinca jeste činjenica da državni službenici nisu ništa poduzeli po tom pitanju. Ono što možemo uraditi kao građani je negodovati povodom ovog i svakog drugog pokušaja historijskog revizionizma tako što ćemo uputiti žalbu nadležnim institucijama i biti dosadni dok ne dobijemo adekvatan odgovor, a to je uklanjanje ovakvih poruka”, smatra Kanlić.

Nedavno je na skupu mladih u Novom Sadu, Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije koji je između ostalog pričao o budućnosti i mladima u regiji pitao kakvu poruku Srbija šalje podrškom knjizi Ilije Brankovića kojom se negira zločin na tuzlanskoj Kapiji, a u kojoj je život izgubila 71 mlada osoba.

“Ministarstvo odbrane Republike Srbije je finansijski podržalo štampanje te knjige u novembru ove godine. Aleksandar Vučić je odgovorio kako nije upoznat o ovom pitanju, ali kaže kako je siguran da se po pitanju ovog zločina ne slažemo. Dodao je i kako se ja kao mlada osoba ne trebam vraćati u prošlost i zamarati stvarima o kojima ne znam puno. Međutim, fokus mog pitanja nije bio na prošlosti, već upravo na budućnosti koju ovakvi akti negiranja ratnih zločina i pogibije mladih ljudi otežavaju”, kaže Kanlić.

Kanlić smatra da je moguće izboriti se za pravednije I bolje bh. društvo.

“Pravednijem i boljem društvu možemo dosegnuti samo propitivanjem postojećeg stanja, jer je ovo što imamo očigledno loše. Mora se reagovati na nepravde koristeći sve mehanizme sistema koji imamo. Moramo ljude podsticati na odbranu ljudskog dostojanstva i empatije, jer nas nametnuti stil življenja udaljava jedne od drugih. Nije normalno ostati nijem na nasilje u komšiluku, a prozivati političare zbog nerada”, kaže Kanlić.

Tvrdi također kako je moguće uspjeti i bez stranačke članske karte, samo što je to spor i mukotrpan proces pun očiglednih nepravdi i sputavanja.

“Poznati bosanskohercegovački inat je karakteristika koja nam je od koristi na tom putu. Postoji mnogo načina za politički angažman van stranaka. Javno zagovaranje, javne kampanje, pritisci na vlast koristeći demokratske postulate, pa u krajnjem slučaju i građanski neposluh samo su neki od načina kako možemo manifestovati svoje političke stavove i vrijednosti za koje se zalažemo”, kaže Edo Kanlić.

E. Aganović