Christian Schwarz-Schilling: Za Dejton 2 je potrebna samo politička volja

Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Schwarz-Schilling navodi da političari u Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj, članici Evrospke unije, moraju shvatiti da narod odbacuje nacional-šovinističke politike.

“Nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je na izborima 2018. godine pretrpjela veliki poraz. U tročlano Predsjedništvo nije izabran njen vođa Dragan Čović, već umjereni političar Željko Komšić”, napisao je Schwarz-Schilling.

“Nacionalistički HDZ”

Navodi kako je naredni šamar HDZ pretrpio u Hrvatskoj, kada je dosadašnja predsjednica najmlađe članice Evropske unije Kolinda Grabar Kitarović, koja zastupa nacionalističko-populistički kurs, izgubila protiv socijaldemokrate Zorana Milanovića.

“HDZ, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, očito ne primjećuje da je njihova šovinističko-reakcionarna politika u obje zemlje stvar prošlosti te da narod do takve politike više ne drži”, napisao je Schwarz-Schilling.

Navodi kako je Milanović, neposredno nakon izborne pobjede, razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koji podržava Bosnu i Hercegovinu te kako su navodno pričali o reformi mirovnog sporazuma iz Dejtona, kojim je prije 25 godina zaustavljen rat u BiH.

“Dio ovog sporazuma je Ustav BiH koji je tada nastao pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Richarda Holbrookea u američkom Dejtonu (Dayton). Dejtonski ustav dijeli Bosnu i Hercegovinu na dva entiteta: Republiku Srpsku, u kojoj pretežno žive pravoslavni Srbi, i Federaciju BiH u kojoj većinu imaju Bošnjaci muslimani i Hrvati katolici”, navodi Schwarz-Schilling.

Napominje kako je Dejtonski sporazum komplikovana državna konstrukcija s brojnim nivoima vlasti i kako bi trebalo da osigura provođenje interesa tri najveće etničke grupe u BiH.

“Dejton je, međutim, de facto od Bosne i Hercegovine napravio državu kojom je nemoguće upravljati. Holbrooke je sam uvijek naglašavao da svrha Dejtonskog sporazuma nije bila da lošu situaciju u BiH ostavi nepromijenjenom – već da je on napravljen tako da vremenom omogući korake koji podrazumijevaju napredak i koji dugoročno Bosnu i Hercegovinu vode u EU”, navodi on.

Prema njegovim riječima, legitimnost Dejtonskog ustava se danas dovodi u pitanje iz tri razloga.

Jevreji i Romi

“Nije nastao demokratskim putem i sadrži niz odrednica koje su protivne međunarodnom pravu – tako se naprimjer na dužnost predsjednika mogu kandidovati samo članovi tri konstitutivna naroda, dok su mnogobrojne manjine, među kojima Jevreji i Romi, isključene iz kandidature. Ali Dejton mora biti promijenjen, prije svega zbog svoje očite disfunkcionalnosti i to je treći razlog zbog kojeg se on dovodi u pitanje”, ističe Schwarz-Schilling.

Ističe da se to do sada pokazalo kao “mission impossible” – nemoguća misija.

“Od 2006. godine nijedan prijedlog promjene Dejtonskog sporazuma nije uspio da dođe pred parlament jer se pripadnici tri etničke grupe o tome nisu mogli dogovoriti. Stoga danas mnoge Bosanke i Bosanci, prije svega u Federaciji BiH, traže međunarodnu pomoć za realizaciju Dejtona 2”, navodi on.

Podsjeća kako spominjanje Dejtona 2 u Republici Srpskoj odmah izaziva odbijanje.

“Vođe bosanskih Srba plaše se promjene Dejtonskog sporazuma jer njemu mogu zahvaliti priznavanje entiteta Republika Srpska, nastalog u ratu protjerivanjem bosanskih katolika i muslimana. Oni ni u kojem slučaju ne žele riskirati da se egzistencija ovog entiteta dovede u pitanje”, ističe on.

Poručio je kako i Aleksandar Vučić, predsjednik susjedne Srbije, naglašava kako “bez prihvatanja Srba neće biti promjene Dejtonskog sporazuma”.

“Ne interesuje ga što je Ustav susjedne zemlje BiH pitanje njene unutrašnje politike. Umjesto toga, Vučić se poziva na to da je Srbija kao zemlja potpisnica također garant Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi on.

Zapitao se da li Bosna i Hercegovina smije mijenjati svoj Ustav, a da ne pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koji joj nisu baš prijateljski naklonjeni?

“Naravno da ona to smije. A put u tom pravcu konačno mora biti otvoren”, poručio je Schwarz-Schilling.

Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini treba pomoć i podrška međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije.

Priebeov izvještaj

“Razvoj situacije u ovoj zemlji pomno se prati u Briselu. U decembru 2019. je ugledni njemački pravnik Reinhard Priebe po nalogu EU objavio izvještaj o stanju pravne države u ovoj balkanskoj zemlji. U njemu se ističe neophodnost reformisanja pravosudnih institucija u BiH, ali i neophodnost jačanja pravne države i implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava”, navodi on.

Ističe da to može funkcionirati samo ako dođe do reforme Ustava, odnosno Dejtonskog sporazuma. A za to je potrebna dobro pripremljena međunarodna konferencija.

“Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da je to nemoguće, jer bi se prema njegovom mišljenju za Dejton 2 morale okupiti i izjasniti sve strane potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naravno da je to moguće! Za to je potrebna samo politička volja”, zaključio je Schwarz-Schilling.

klix