RTV BPK
Piše:Arijana Ćatović, psihoterapeutkinja
Pojavljivanjem i rastom broja zaraženih osoba od koronavirusa u Bosni i Hercegovini je došlo do porasta straha i stvaranja panike među građanima. Dokazano je da ljudi imaju sklonost preuveličavati opasnost kada im je nepoznata. Nepoznato ne možemo kontrolisati a to stvara neizvjesnost i dovodi do osjećaja straha. Pojačan intenzitet straha dovodi do panike.
Pojava koronavirusa je nov, dosad nepoznat rizik jer mnogi detalji o ovom virusu nisu poznati što pojačava lični doživljaj opasnosti i pojavu straha. Strah može biti reakcija na stvarnu prijetnju ali i na prijetnju koju pretpostavljamo da se može desiti. Upravo se to dešava u ovom slučaju, strah od zaraze koronavirusom nije odraz stvarnog rizika utemeljenog na epidemiološkim podacima već odraz lične procjene rizika i opasnosti na osnovu ogromnog broja medijskih informacija. Strah povećava i činjenica da se zemlje koje su puno razvijenije, uređenije i ekonomski jače od naše, teško nose sa ovom pojavom.
Da bi vratili osjećaj kontrole i time smanjili strah, ljudi pokušavaju učiniti nešto da zaštite sebe i svoje porodice. Masovna kupovina i stvaranje prevelikih zaliha hrane, higijenskih sredstava i sl. su upravo potreba ljudi da urade nešto za sebe i svoje porodice kako bi se zaštitili. U toj potrebi za reagovanjem i zaštitom, odnosno izbjegavanjem osjećaja bespomoćnosti, oglušuju se na savjete stručnjaka i nadležnih službi.
Strah je normalna reakcija i pomaže nam da budemo oprezni jer postoji realna mogućnost od zaraze. S druge strane, moramo voditi računa da ne razvijemo pretjerani strah i paniku jer nam takvo stanje samo može naškoditi. Slijedeći savjeti mogu pomoći da se lakše nosimo sa novonastalom situacijom, ali i da učvrstimo svoje porodične i prijateljske odnose:
- Pratiti provjerene i vjerodostojne izvore informacija te ograničiti količinu informacija. Nije dobro stalno pratiti vijesti šta se dešava u drugim zemljama. Informisati se jednom ili dva puta tokom dana i to kod provjerenih medija.
- Pratiti odluke nadležnih službi i ponašati se u skladu s njima. Biti odgovoran prema sebi i drugima, smanjiti na minimum kretanje i kontakte sa većim brojem osoba.
- Ne zaboravimo da ne reagiraju svi isto na situacije potencijalne prijetnje za zdravlje, neki reagiraju većim stresom i zabrinutošću. U ovakvim situacijama je važno da pružimo podršku onima koji su pod većim strahom i zabrinutošću. Preporučuje se da potičemo optimizam, ali nemojte ići u drugu krajnost i negirati realne rizike. Potrebno je pomoći i umiriti previše uplašene osobe, pritom ih ne osuđivati i ne podcjenjivati njihovu zabrinutost. Ukoliko nismo u stanju pružiti podršku osobu treba uputiti da porazgovara sa stručnjakom ili prijateljem koji je mogu umiriti.
- Poticati realne procjene rizika kao i sposobnosti osoba da zaštite sebe i svoju porodicu i ponavljati mjere zaštite utemeljene na stručnim dokazima.
- Obzirom na prisilni boravak u kući, potrebno je uložiti napor za održavanje zdravih navika, jesti zdravu hranu, vježbati i redovno spavati. Toliko se žalimo da nemamo vremena da pročitamo knjigu, pospremimo ormar, završimo započetu sliku i sl. Sada imamo vrijeme, družite se kvalitetno sa svojom djecom, naučite ih da pišu, čitaju, razgovarajte o momcima, djevojkama, gledajte filmove zajedno, kuhajte zajedno, slikajte, bavite se cvijećem, pletite, pišite.
- Ne koristite alkohol, cigarete ili nešto drugo da kontrolišete svoje emocije. Ako se ne možete nositi sa emocijama treba potražiti pomoć stručnjaka ili prijatelja.
- Podsjetite se na pranija iskustva koja ste imali. I ranije su se dešavale vanredne situacije sa kojima ste se iznijeli, podsjetite se da ste sposobni preživjeti i ovo.
- Fokusirajte se na ono u čemu ste dobri i što možete uraditi za sebe i druge. Nastavnici učite kako organizovati školu na daljinu, snimite neke lekcije i podjelite prijateljima na društvenim mrežama. Kuhari i nutricionisti preporučite dobre i jednostavne recepte. Umjetnici podučite svako iz svoje oblasti kako nešto napraviti. Sportisti snimite vježbe koje se mogu raditi kući.
Arijana Ćatović, dipl. Pedagoginja-psihologinja, psihoterapeutkinja.
UŽ „SEKA“ Goražde
Centar za edukaciju, terapiju i demokratski razvoj Kuća „SEKA“ Goražde