RTV BPK
Genom virusa SARS-CoV-2 je građen od jednolančane (pozitivne) molekule ribonukleinske kiseline (RNA) i sadrži 29 903 nukleotida. Nakon pojave prvih oboljelih u Wuhanu, naučni časopis The Lancet objavio je rezultate analize genoma virusa izdvojenih iz prvih 9 analiziranih pacijenata u kojima je utvrđeno podudaranje sekvencija virusa SARS-CoV-2 među obrađenim pacijentima u postotku većem od 99,98%, što sugerira da se navedeni virus zapravo tek nedavno infiltrirao u ljudsku populaciju, i to najvjerojatnije s jedne lokacije.
Uz pomoć posebnog glikoproteina koji podsjeća na šiljak (engl. spikes) te izlazi na površinu virusa SARS-CoV-2, omogućuje se njegovo vezanje na ćelije, i to uglavnom respiratornog sistema, gdje virus uspješno koristi ćelijske strukture s ciljem proizvodnje nove generacije virusa. U međuvremenu je niz naučnika pokazao da su tzv. ACE2 (angiotenzin-konvertirajući enzim) receptori važni za ulazak virusa u ćeliju. Upravo ta spoznaja dovela je do prijedloga mogućeg terapeutskog pristupa u liječenju oboljelih od COVID-19. Sličnu osobinu vezanja za ACE2 receptore pokazivao je i virus SARS-CoV tijekom infekcije 2002. godine, no 10-20 puta slabije nego što to čini SARS-CoV-2, čime se tumači daleko brže širenje.
Budući da je SARS-CoV2 novi virus i da populacija s njim nije bila u ranijem kontaktu, organizam ne može stvoriti antitijela i neutralizirati virus. U slučaju da se ne provode rigorozne mjere, virus će se širiti eksponencijalno. Statistika je neumoljiva, svaki zaraženi virusom SARS-CoV-2 inficirat će dvije nove osobe, a svakih šest dana broj inficiranih će se udvostručiti. SARS-CoV-2 i njegov prijenos Od 2003. godine bili smo pogođeni trima velikim epidemijama koronavirusa tako da su naša znanja o mogućim putevima prijenosa (aerosolom, dodirom, s površine na kojoj je prisutan virus…) uglavnom vezana uz iskustva s drugim virusima iz obitelji koronavirusa. Iako se spominje da su životinje (šišmiši, zmije, ljuskavci) mogući rezervoar virusa SARS-CoV-2, i dalje nitko sa sigurnošću ne može reći koja je životinja bila izvorom ovog virusa. Studija objavljena u znanstvenom časopisu Annals of Internal Medicine analizirala je 181 pacijenata oboljelog od ovog virusa te pokazala da 95% ispitanika prve simptome pokazuje već peti dan nakon infekcije, no valja naglasiti kako razdoblje inkubacije u prosjeku traje od 1 do 14 dana, a kod nekih je zabilježeno i razdoblje inkubacije od gotovo mjesec dana.
Većina inficiranih SARS-COV-2 virusom (oko 80 %) brzo se oporavi od bolesti pokazujući minimalne znakove upale, uglavnom slične običnoj prehladi. Prema dostupnim podatcima morbiditet i mortalitet je posebno značajan u populaciji 70-79 godina gdje mortalitet iznosi 8.0%, dok u oboljelih iznad 80 godina iznosi oko 14.8%. Chinese Centers for Disease Control je na osnovu vlastitih rezultata ukazao da osobe koje prethodno imaju neko od kroničnih oboljenja imaju daleko veću šansu oboljeti od COVID-19 te da je kod njih smrtnost znatno viša.
Svi moraju shvatiti da se u ovoj fazi zaraza ne može spriječiti, no može se jako usporiti i tu je odgovornost svih nas. Svaki mjesec usporavanja širenja infekcije golemi je dobitak i nikako se ne smije dogoditi eksponencijalno širenje infekcije jer niti jedan zdravstveni sistem to ne može izdržati i dovest će do preopterećenja medicinskog osoblja i bolnica.).
Razvoj učinkovite vakcine je dugotrajan proces o kojem najbolje svjedoči podatak da 17 godina nakon pojave SARS-a i MERS-a ona još nije proizvedena. Ipak, činjenica je da svijet nikada kao do sada nije bio ujedinjen u stvaranju učinkovite vakcine, a vodstvo američkog Nacionalnog instituta za alergiju i infektivne bolesti najavilo je da će vakcina biti gotova za nešto više od godinu dana. U međuvremenu naučnici su već započeli bioinformatičkim metodama analizirati određene regije virusa SARS-CoV koji ima sličnu sekvenciju virusu SARS-CoV-2, s ciljem pronalaska tzv. epitopa koji koje će stimulirati stanični i humoralni imunitet.
Jedna od rijetkih milosti tijekom ove krize je ta da se, po svojoj prirodi, pojedinačni koronavirusi lako uništavaju. Svaka čestica virusa sastoji se od malog seta gena, zatvorenog sferom masnih molekula lipida, a budući da se ljuske lipida lako razdvajaju sapunom, 20 sekundi temeljitog pranja ruku može se uništiti. Lipidne ljuske također su ranjive na elemente; nedavna studija pokazuje da novi koronavirus, SARS-CoV-2, preživi na kartonu ne više od jednog dana, a na čeliku i plastici oko dva do tri dana. Ti virusi ne mogu izdržati slobodni u zraku, trebaju im tijela da se vežu.
Da budemo jasni, SARS-CoV-2 nije gripa. Uzrokuje bolest s različitim simptomima, širi se i ubija spremnije, a pripada potpuno drugačijoj porodici virusa. Ova porodica, koronavirusi, uključuje samo šest drugih članova koji zaražavaju ljude. Četiri od njih – OC43, HKU1, NL63 i 229E – već duže od jednog stoljeća nježno nerviraju ljude, uzrokujući trećinu prehlada. Druga dva – MERS i SARS (ili „SARS klasik“, kako su to počeli nazivati i neki virolozi) – uzrokuju mnogo težu bolest.
Struktura virusa daje tragove o njegovom uspjehu. U obliku je ustvari šiljasta kugla. Ti šiljci prepoznaju i drže se proteina zvanog ACE2 koji se nalazi na površini naših ćelija: Ovo je prvi korak do infekcije. Tačne konture šiljaka SARS-CoV-2 omogućuju mu da se drži snažnije na ACE2 nego što je to bio slučaj s klasikom SARS, te je to vjerovatno presudno za prijenos s čovjeka na čovjeka. Općenito govoreći, što je čvršća veza, to je manje virusa potrebno za pokretanje infekcije.
Postoji još jedna važna značajka.
Koronavirusni šiljci sastoje se od dvije povezane polovice, a šiljak se aktivira kada su te polovice razdvojene; tek tada virus može ući u stanicu domaćina. U SARS klasiku ovo se odvajanje događa s poteškoćama. Ali u SARS-CoV-2, most koji spaja dvije polovice može se lako presjeći enzimom furin, koji čine ljudske ćelije i – presudno – koji se nalazi u mnogim tkivima.
Na primjer, većina respiratornih virusa ima tendenciju da inficira ili gornji ili donji dišni put. Općenito, gornja respiratorna infekcija se širi lakše, ali ima tendenciju blažeg, dok je infekcija donjih dišnih putova teže prenijeti, ali je teža. Čini se da SARS-CoV-2 inficira i gornji i donji dišni put, možda zato što može iskoristiti sveprisutni furin. Ova dvostruka oholost također bi mogla objasniti zašto se virus može širiti među ljudima prije nego što se pojave simptomi – osobina zbog koje je bilo toliko teško kontrolirati. Možda se prenosi dok je još uvijek zatvoren gornjim dišnim putovima, prije nego što prođe dublje i prouzrokuje teške simptome. Sve je to uvjerljivo, ali potpuno hipotetičko; virus je otkriven tek u siječnju, a većina njegove biologije još uvijek je misterija.
Od početka pandemije virus se nije promijenio ni na jedan očito važan način. Mutira na način na koji rade svi virusi. No, od 100 plus mutacija koje su dokumentirane nijedna nije prerasla u dominantni oblik, što sugerira na to da za takvim vrstama evolutivnih promjena kod ovog virusa nema potrebe, obzirom da se i sada širi veoma brzo.
Postoji jedna moguća iznimka. Kod nekoliko virusa SARS-CoV-2 koji su izolirani od singapurskih bolesnika COVID-19 nedostaje niz gena koji su također nestali iz SARS klasika tokom kasnih faza njegove epidemije. Smatralo se da je zbog ove promjene izvorni virus manje virulentan, ali prerano je znati da li se isto odnosi i na novi.
Međutim, istraživači mogu ponuditi preliminarni prikaz onoga što novi koronavirus čini ljudima koje zarazi. Jednom kada dođe u tijelo, vjerojatno napada ćelije koje nose ACE2 koje usmjeravaju naše dišne putove. Ćelije koje nose ACE2 receptore, pune dišne puteve „smećem“ tj. virus se veze za te receptore i prenosi se dublje u tijelo sve do pluća. Kako infekcija napreduje, pluća se začepljuju mrtvim ćelijama i tekućinom, što otežava disanje. (Virus bi također mogao zaraziti ćelije koje nose ACE2 u drugim organima, uključujući crijeva i krvne žile.)
U ekstremnim slučajevima, imunološki sistem propada, uzrokujući više štete od stvarnog virusa. Na primjer, krvne žile mogu se otvoriti kako bi obrambene ćelije mogle doći do mjesta infekcije; to je sjajno, ali ako žile postanu previše nepropusne, pluća se još više napune tečnošću. Ove štetne prekomjerne reakcije nazivaju se citokinskim olujama. Oni su bili odgovorne za mnoge smrtne slučajeve tokom pandemije gripe 1918., epidemije H5N1 ptičje gripe i epidemije SARS-a iz 2003. godine. I vjerojatno stoje iza najtežih slučajeva COVID-19. Za vrijeme oluje s citokinima, imunološki sistem ne ide samo u napad, već je također isključen iz igre, napadajući po volji bez pogotka pravih meta. Kad se to dogodi, ljudi postaju osjetljiviji na zarazne bakterije. Oluje mogu zahvatiti i druge organe osim pluća, pogotovo ako ljudi već imaju hronične bolesti. To bi moglo objasniti zašto neki pacijenti sa COVID-19 završe s komplikacijama kao što su srčani problemi i sekundarne infekcije.
Ali zašto neki ljudi s COVID-19 postaju nevjerojatno bolesni, dok drugi „prođu“ s blagim ili nepostojećim simptomima? Starost je faktor.
Starijim ljudima prijeti ozbiljnija infekcija, zato što njihov imunološki sistem ne može uspostaviti efikasnu početnu odbranu, dok su djeca manje pogođena jer je kod njihovog imunološkog sistema manja vjerojatnoća za napredovanje oluje citokina. Ali drugi faktori – čovjekovi geni, štetnosti njegovog imunološkog sistema, količina virusa kojem su izloženi, drugi mikrobi u njihovom tijelu – također bi mogli igrati ulogu.
Treba naglasiti da nije dokazana da vremenske prilike, temperatura ima utjecaja na širenje virusa. Ne možemo se nadati da će proljetne/ljetne temperature pomoći pri uništenju virusa jer su zabilježeni slučajevi i u dalekoj Australiji. Tako da bez fizičke izolacije, ljeto nam neće pomoći.
Najbolji primjer o reagovanju zemlje na vrijeme imamo u Singapuru i Njemačkoj. Još kada je u januru Svjetska Zdravstvena organizacija najavila pojavu pandemije, Njemačka vlada je sprovela odgvarajuće mjere i pripremila se za period koji će tek dva mjeseca poslije doći u njihovu državu.
Shodno tome Federalno Ministarstvo Zdravstva objavilo je dokument sa pitanjima i odgovorima za koje su smatrali da ljudi moraju biti informisani.
Što građani trebaju znati i što trebaju poduzeti!?Kako se mogu zaštititi od koronavirusa?
Trebate se ponašati na isti način na koji se zaštitite od virusa gripe: redovito i temeljito pranje ruku, pravilno kašljanje i kihanje, kao i zadržavanje udaljenosti od bolesnih osoba – to su najučinkovitije zaštitne mjere u svakodnevnom životu. Također biste se trebali suzdržati od rukovanja.
Ako je moguće, izbjegavajte putovanje, korištenje javnog prijevoza i umjesto toga radite od kuće.
Općenito, sav kontakt s drugima trebao bi biti sveden na najniži minimum, a prisustvo događajima s mnoštvom ljudi treba izbjegavati.
Građani stariji od 70 godina trebali bi dobiti cjepivo protiv pneumokokne infekcije.
Što treba učiniti ako se sumnja na koronavirusnu infekciju? Koji su simptomi?
Osobe koje su imale osobni kontakt s nekim kome je potvrđeno da nosi SARS-CoV-2 trebale bi se odmah, i bez obzira na simptome, obratiti nadležnom zdravstvenom uredu, javiti se liječniku i ostati kući. Koronavirusna infekcija uzrokuje simptome nalik gripi poput suhog kašlja, vrućice, curenja iz nosa i umora. Zabilježeno je i teškoće s disanjem, svrbež u grlu, glavobolje, bolovi u zglobovima, mučnina, proljev i drhtanje.
Njemačka je situaciju od samog početka shvatila vrlo ozbiljno i također provela iste mjere na kojima WHO sada još jednom naglašava. Ovi su:
• Informirati stanovništvo o rizicima koje predstavlja bolest
• Obavijestiti stanovništvo o tome kako se svaki pojedinac može zaštititi i apelirati na sve da to učine
• Učinite sve kako biste pronašli, izolirali, testirali i liječili svaki slučaj, kao i pronašli svaku kontakt osobu, kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti
• Pripremite bolnice i klinike za hitnu situaciju koja se očekuje
• Pripremite medicinsko osoblje i zaštitite ih od infekcije
• Pomozite jedni drugima i brinite jedni o drugima.
• Njemačka Vlada je u samom startu šitenja virusa, angažovala Institut Robert Koch, zadužen za kontrolu i prevenciju bolesti. Obzirom na zakon naše države, da se testiranja mogu raditi samo isključivo na Kliničkom Centru Univerziteta Sarajevo i Klinički Centar Univerziteta Banja Luka, shodno situaciji u kojoj se nalazimo – vanrednoj, potrebno je uključiti privatne dobro opremljene laboratorije koje posjeduju potrebnu opremu (Real Time PCR – mašinu) i time ubrzati proces testiranja. Novac ne trošiti na kupovinu opreme, koju već imamo već za narudžbu većeg broja testova i da u konačnici ispoštujemo preporuku Svjetske Zdravstvene Organizacije: „TESTIRAJTE SE, TESTIRAJTE SE, TESTIRAJTE SE!!“.
Kako se širi novi virus?
Novi koronavirus SARS-CoV-2 širi se od osobe do osobe. Kapljična infekcija je glavni način prijenosa. Prijenos se može odvijati izravno, s osobe na osobu, ili neizravno preko kontakta ruku i sluznice usta, nosa ili konjuktivije očiju. Bilo je izvještaja o osobama koje su bile zaražene od pojedinaca koji su pokazali samo blage ili nespecifične simptome bolesti. Postotak asimptomatskih slučajeva nije jasan; Međutim, prema podacima WHO-a i Kine, takvi slučajevi ne igraju značajnu ulogu u širenju SARS-CoV-2
Koliko vremena traje od infekcije do početka bolesti?
Trenutno se misli da zaražena osoba može proći i do 14 dana prije nego što primijeti bilo kakve simptome. Prema WHO-u, razdoblje inkubacije je u prosjeku pet do šest dana.
Koliko je opasna infekcija SARS-CoV-2?
Među dosad prijavljenim slučajevima, u četiri od pet slučajeva infekcija je bila blaga. U nekih bolesnika virus može dovesti do teške bolesti, uključujući teško disanje, i do upale pluća. Smrti su se uglavnom događale među pacijentima koji su bili stariji i / ili imali ranije utemeljene kronične bolesti.
Koje su mogućnosti liječenja?
Nisu sve bolesti koje prate SARS-CoV-2 infekciju uzele ozbiljan tijek i zahtijevaju liječenje. Čak je u većini slučajeva prijavljenih iz Kine progresija bolesti bila blaga. Liječenje infekcije ovisi o ozbiljnosti prikaza bolesti (npr. Davanje kisika, održavanje ravnoteže tekućine, ako je potrebno davanje antibiotika za suzbijanje bakterijskih ko-infekcija), a također uključuje liječenje relevantnih osnovnih kroničnih bolesti. Specifično liječenje, drugim riječima ono koji je usmjeren na sam novi koronavirus, trenutno još nije dostupan.
Koja je svrha karantene?
Cilj je usporiti, koliko je to moguće, svako daljnje širenje SARS-CoV-2. Da biste to učinili, potrebno je identificirati kontakte osoba s potvrđenim slučajem infekcije i – ovisno o njihovom pojedinačnom riziku od infekcije – pratiti njihovo zdravstveno stanje za maksimalno trajanje inkubacijskog razdoblja (14 dana), ako je potrebno dok ste u karantena kod kuće
Preporuke ureda za javno zdravstvo mogu uključivati: boravak kod kuće, držanje određene udaljenosti od drugih, redovito pranje ruku, kao i pravilno provjetravanje dnevnih soba i spavaćih soba i ne dijeljenje kućanskih predmeta (posuđa, odjeće itd.), bez pranja prethodno kao i obično. Ako je moguće, ne biste trebali dijeliti svoju kupaonicu. Higijenski proizvodi ne smiju se dijeliti, a odjeća se prati redovito i temeljito (uobičajenim načinima pranja). Važno je poštivati pravila za kašalj i kihanje. Savjetujemo vam da koristite papirne maramice za jednokratnu upotrebu. Porodica može inficiranim osobama pomoći u suočavanju sa svakodnevnim životom, na primjer, kupujući. No, treba izbjegavati bliski fizički kontakt. Porodica također može pomoći tako što će dnevne sobe i spavaće sobe redovno provjetravati i obratiti veliku pozornost na redovno pranje ruku. Kontaktne površine, poput stolova ili ručki na vratima, treba redovito čistiti sredstvima za čišćenje u domaćinstvu.
Kada osoba treba biti u karanteni?
Ako postoji visok rizik da ste se zarazili:
• Ako ste u posljednja dvije sedmice imali bliski kontakt s osobom koja se inficirala s COVID-19. Bliski kontakt znači ili da ste razgovarali s bolesnom osobom najmanje 15 minuta ili ste se nakašljali ili kihali.
• Kad god vas ured za javno zdravstvo stavi pod karantenu.
Svaka osoba koja je savršeno zdrava, ali je imala kontakt s članom obitelji, prijateljem ili poznanikom koji je zauzvrat imao kontakt s laboratorijski potvrđenim pacijentom COVID-19, ne mora biti u karanteni. U ovom slučaju niste kontakt osoba, nemate povećan rizik od zaraze COVID-19 i ne možete zaraziti nikog drugog. Ako, međutim, pokazujete simptome respiratorne bolesti, trebali biste se sami testirati.
Postoji li opasnost da se osoba zarazi novim koronavirusom (SARS-CoV-2) putem hrane ili predmeta?
Prema Federalnom zavodu za procjenu rizika do danas nije zabilježen niti jedan dokazani slučaj da se osoba zarazila konzumiranjem kontaminirane prehrambene namirnice ili kontaktom s predmetima kontaminiranim virusom SARS-CoV-2. Zbog relativno slabe stabilnosti koju u okolišu pokazuju koronavirusi, vjerojatnost je da kontaminacija postoji samo kratko vrijeme.
Je li voda mogući izvor infekcije u prijenosu SARS-CoV-2?
SARS-CoV-2 sličan je ostalim koronavirusima za koje voda ne predstavlja važan put prijenosa. Izravni prijenos koronavirusa preko stolice zaraženih osoba također se čini zanemarivim; do danas nije zabilježen nijedan slučaj fekalno-oralnog prenošenja virusa.