Na pomolu nova afera: Gdje je nestalo 315 predmeta ratnih zločina s “A” liste?

Pritisak za usvajanje revidirane verzije Strategije za rad na predmetima ratnih zločina raste iz dana u dan, ali je pitanje koja je njegova pozadina i šta će biti s brojnim predmetima ratnih zločina s “A” liste i koja je njihova sudbina s obzirom da mnogima nema traga.

Kako saznajemo predlaže se hitno usvajanje revidirane Strategije na Vijeću ministara BiH, a da Tužilaštvo BiH u roku od 90 dana dopuni taj pregled. No, postoji bojazan da bi se taj proces vrlo lako mogao izjaloviti čime bi brojni ključni predmeti s “A” liste mogli ostati zaboravljeni i zagubljeni.

Nakon nekoliko konsultativnih sastanaka sa predstavnicima udruženja žrtava, te niza sastanaka koje su organizirali predstavnici Delegacije EU u BiH i drugi ambasadori, a koji su direktno vezani za temu usvajanja revidirane Strategije za rad na predmetima ratnih zločina pojedini zahtjevi koji su postavljeni kao uslov za usvajanje, prema našim informacijama, nisu ozbiljno uzeti u razmatranje.

Kako Klix.ba saznaje u nekoliko navrata se insistiralo da se u Nacrt revidirane strategije kroz sami tekst ili anekse uvede i obaveza uvođenja jedinstvene statističke baze podataka za sve predmete ratnih zločina, bilo da su oni u direktnoj nadležnosti Tužilaštva BiH ili delegirani na postupanje nižim nivoima.

Ključni dio nacrta revidirane strategije je zapravo rješavanje predmeta sa “A” liste, a kako Klix.ba saznaje veliki broj predmeta sa te liste je jednostavno “nestao”!

“A” lista predstavlja predmete za koje postoji dovoljno dokaza po međunarodnim standardima za osnovanu sumnju da je osoba počinila teško kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Kako se to dogodilo, nije potpuno jasno, ali se sumnja da je do toga došlo reorganizacijom i klasifikacijom predmeta i njihovim “spuštanjem” na entitetska tužilaštva. Time se onemogućilo praćenje realizacije uspjeha strategija i postavljanje osnova za novu revidiranu strategiju.

Razgovori koji su vođeni ukazuju da Tužilastvo BiH ili nema ili ne želi ustupiti podatke koji su od njih traženi za sve predmete sa “A” liste, a ne samo one u njihovom posjedu.

Iako su pojedini predmeti ratnih zločina prethodno preneseni na postupanje entitetskim tužilaštvima, to nije oslobodilo Tužilaštvo BiH odgovornosti da i dalje prati razvoj događaja, prikuplja podatke i vodi jedinstvenu bazu koja će sadržavati sve neophodne informacije o predmetima odnosno osobama iz svih kategorija, bilo da su oni iz stare ili nove klasifikacije.

Umjesto toga, Tužilaštvo BiH se u jednom trenutku odlučilo izuzeti iz ove odgovornosti, te su se nastavili “baviti sudbinom” isključivo onih predmeta koji su ostali kod njih.

Prema dostupnim podacima, na dan 31.12.2019. godine u Tužilaštvu BiH ukupan broj otvorenih KT-RZ predmeta bio je 449, a koji su se vodili za ukupno 4.223 prijavljene ili osumnjičene osobe. Od tog broja 190 osoba je označeno oznakom “A”.

Status svih drugih predmeta odnosno osoba sa liste “A” koje je Tužilaštvo BiH delegiralo na postupanje entitetskim tužilaštvima je do danas nepoznat i nesistematiziran, ali se sve više govori o 315 predmeta kojima se gubi trag.

Prema saznanjima, od ukupno 1001 KT-RZ predmeta, Tužilaštvo BiH je riješilo oko 149 KT-RZ predmeta, Tužilaštva u RS-u 520 KT-RZ predmeta, Tužilaštvo Brčko distrikta 27 KT-RZ predmeta, a Tužilaštva u FBiH 305 predmeta.

Prema Reviridiranoj strategiji Okružna tužilaštva u RS-u imaju ukupno 9 tužilaca koji rade na predmetima ratnih zločina, a riješili su veliki broj od 520 KT-RZ predmeta za 9 godina, dok je Tužilaštvo BIH sa 28 tužioca za isti period uspjelo
riješiti samo 149 KT-RZ predmeta.

Ukoliko bi “A” lista predmeta ostala “zataškana” na red bi došla “B” lista čime bi prioritetni predmeti za koje postoji dovoljno dokaza za kršenje međunarodnog prava otišli u zaborav.

Ni Strategija iz 2008. godine ni Revidirana strategija ne navode na koji način su predmeti riješeni, tj. da li je podignuta optužnica, provedena istraga, obustavljena istraga ili je donesena naredba o neprovođenju istrage.

Jedan od zaključaka koji se nameće je da se ovim predmetima ne pristupa na jedinstven način, te da pojedina tužilaštva nisu baš temeljito pristupila poslu, dok su druga tužilaštva prioritete usmjerila na rješavanje drugih predmeta. Ovaj konfuzija je posebno osjetljivo pitanje za žrtve i njihove porodice, koji ne mogu da prate slijed događaja i ostaju u nedoumici.

Evidentno je da se trenutni nacrt Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločinaca mora dopuniti sa objedinjenim izvještajem Tužilaštva BiH o procesuiranim predmetima sa “A” liste, i to za sve faze postupka i sa podacima sa svih nivoa na kojima se vode postupci.

 

klix