COVID-19 onemogućava da se Dragoljub Kunarac izjasni o krivici u Sudu BiH

Trenutna epidemiološka situacija izazvana koronavirusom dodatno onemogućava pristup Dragoljuba Kunarca Sudu BiH, kako bi se izjasnio o optužbama za zločine počinjene u Foči, te je u toku procedura upućivanja zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć nadležnom organu u Njemačkoj, u svrhu potencijalnog organiziranja ročišta, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Tužilaštvo BiH tereti Dragoljuba Kunaraca zvanog “Žaga” da je, u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske (VRS), zajedno sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” jedinice, dana 27. i 28. jula 1992. godine, sa područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Optuženi Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine. Kako su pojasnili iz Suda BiH, predmet “Kunarac” nalazi se u fazi kada je potrebno da Sud zakaže ročište za izjašnjenje o krivici optuženog. “Imajući u vidu da se optuženi nalazi na izdržavanju kazne zatvora u trajanju od 28 godina, i to u zatvoru u Bochumu, Savezna Republika Njemačka, te da postojeća epidemiološka situacija izazvana virusom COVID-19, s aspekta zdravstvene sigurnosti, dodatno onemogućava pristup optuženog Sudu BiH, u toku je procedura upućivanja zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć nadležnom organu SR Njemačke, u svrhu potencijalnog organizovanja ročišta za izjašnjavanje o krivici optuženog”, navode iz Suda BiH. Kunarac zvani “Žaga” i “Dragan” od 12. decembra 2002. godine se nalazi u Njemačkoj na izdržavanju zatvorske kazne po presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a Tužilaštvo BiH ga po tri tačke optužnice tereti za zločine protiv čovječnosti. Kunarac je 1998. uhapšen i prebačen u Haag, gdje je osuđen na 28 godina zatvora za više silovanja u Foči, te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu. Početkom februara 2017. godine, predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Theodor Meron je odbio molbu za prijevremeno puštanje Kunarca na slobodu. “Iako je Kunarac izdržao dvije trećine svoje kazne na dan 1. novembra 2016., konkretne okolnosti njegovog predmeta, uključujući veliku težinu krivičnih djela, te činjenicu da Kunarac nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije, pretežu protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu u ovoj fazi”, stoji u odluci sudije Merona. detektor.ba