Sindikat predstavio svoje viđenje Zakona o radu: Ugovori na neodređeno moraju biti pravilo

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Selvedin Šatorović je danas predstavio prijedloge Sindikata za izmjene i dopune Zakona o radu. Kako je navedeno, autor prijedloga je ekspertni tim Sindikata kojeg čine pravnici sa fakulteta za radno zakonodavstvo, kao i pravnici koji rade u realnom sektoru.

Kao cilj prijedloga Šatorović je naveo da oni budu u korist radnika, ali ne i na štetu poslodavaca i vlasti. Podsjetio je na proteste Sindikata protiv izmjena i dopuna Zakona o radu koje je predložila vlast, a koje je ocijenio kao uspješne.

“Urodili su plodom na način da je sa Zakona skinuta oznaka hitnosti i nije donesen po hitnoj proceduri. S obzirom da je u toku javna rasprava po zaključku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odlučili smo da proaktivno djelujemo i pošaljemo naš prijedlog”, dodao je.

Tvrdi da nisu prihvatili sugestije pravnih stručnjaka za koje je naveo da su smatrali da je Zakon o radu ustav radnika te da bi se njime isključivo trebali baviti radnici zato što poslodavci imaju svoja zakonska rješenja.

“Međutim, svjedoci smo da u posljednjih pet godina Zakonom o radu se više bave poslodavci nego bilo ko drugi. Činjenica je da su sve do sada rađene izmjene i dopune Zakona bile u korist poslodavaca, a na štetu radnika. Ali, mi ne želimo poslodavce isključiti iz ovih razgovora”, izjavio je.

Šta sindikat želi?

Kako je kazao, Sindikat je predložio rješenja koja štite prava radnika i u vanrednim okolnostima. Njihov prijedlog izmjena se odnosi na neodređene i određene ugovore o radu.

“Mi smo se također referirali i na brojne manjkavosti koje sadrži postojeći Zakon o radu. Nismo samo pričali o stanju prirodne nesreće. Član 1. govori o izmjenama člana 22. Zakona gdje se priča o zaključivanja ugovora o radu. Ono što trebamo potcrtati jeste da od 2015. i izmjena Zakona o radu da su ugovori na određeno vrijeme postali pravilo, a ne izuzetak. Između 80 i 90 posto novozaključenih ugovora o radu su bili su bili ugovori o radu na određeno vrijeme. Predlažemo da se u pravilu zaključuju ugovori o radu na neodređeno vrijeme koje bi davali sigurnost, da ljudi ostaju ovdje, da imaju veću i dalju perspektivu, a da ugovori na određeno vrijeme budu za određena radna mjesta gdje se vrši zamjena onih koji su opravdano odsutni”, obrazložio je Šatorović.

Osvrnuo se i na viđenje Sindikata o radu od kuće.

“U članu 2. predloženih izmjena i dopuna smo malo bolje definirali član 26. – priču rada od kuće. Nema više razloga da se i to postavlja kao nekakav kamen spoticanja u kvalitetnom odnosu poslodavaca prema radnicima. U više navrata je rečeno da poslodavci krše zakon ako izađu u susret radnicima. Nije to bilo tačno, ali smo mi to bolje doradili”, rekao je.

Također je obrazložio pitanje prekomjerenog rada.

“U članu 3. je izvršena i dopuna člana 38. Umjesto famoznih 72 sata za sedmicu dana kako je to vladinim prijedlogom definisano, mi smo odredili maksimalan broj prekovremenog rada tokom cijele godine. To je 184 sata u toku godine. Stavili smo gornji limit i smatramo da prema procjenama stručnjaka, konsultirali smo ljude i iz zdravstvene struke, da je to nešto što bi čovjek mogao izdržati”, naglasio je Šatorović.

Ukazao je da je u članu 55., kako je rekao, jasnije definirano da radnik ima pravo da odbije da radi ako mu prijeti opasnost po život i zdravlje ako nisu provedene mjere zaštite. U Sindikatu predlažu i to da poslodavac mora radniku isplatiti platu bez ikakvih izuzetaka.

“To je eksplicitna obaveza”, dodao je.

Predložili su i povećanje plate radniku koji radi tokom stanja prirodne nesreće. Smatra da su najavljivane stimulacije za one koji su, kako je kazao, iznijeli teret pandemije u većini slučaja ostale mrtvo slovo na papiru.

“Mi smo takve situacije ozakonili. Radnik ima pravo na povećanu platu”, napomenuo je.

Za Sindikat je neprihvatljivo da se otkazuju ugovori o radu ako je poslodavac tokom vanrednog stanja dobio subvenciju bilo kojeg nivoa vlasti. Tvrdi da se to dešavalo tokom pandemije koronavirusa. Insistiraju da se iz Zakona izostavi stavka kojom se reguliše iznos otpremnine, već da to mora biti stvar slobodnog dogovaranja.

Šta je predložila vlast?

Prema izmjenama i dopunama Zakona o radu koje je predložila federalna Vlada, poslodavac može uputiti radnika da radi od kuće, da mu skrati radno vrijeme, i u skladu s tim smanji iznos plate (ne može biti niža od 65 posto ugovorene plate), izvrši preraspodjelu radnog vremena ili ga uputi na godišnji odmor. Moguće je i neplaćeno odsustvo, uz pristanak radnika. Ranije je entitetska vlast poručila da je cilj izmjena i dopuna očuvati radna mjesta u vanrednim uslovima.

Osim Sindikata, koji je u julu protestovao zbog navedenih izmjena i dopuna, nezadovoljni su i opozicioni političari. I oni smatraju da je to udar na radnička prava.

 

klix