28 godina od zatvaranja logora Manjača

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalni savez logoraša regije Banjaluka, te Savez udruženja logoraša Unsko-Sanskog kantona “Dr.Irfan Ljubijankić” danas će u 11 časova na lokaciji logora Manjača kod Banjaluke obilježiti 28. godišnjicu početka raspuštanja Koncentracionog logora Manjača.

Obilježavanje će se održati u skladu s propisanim mjerama zaštite od aktuelne pandemije koronavirusa.

Ovaj, inače jedan od najranije formiranih 657 logora i mjesta zatočenja u Bosni i Hercegovini, je formiran već 1991. godine na vojnom poligonu iznad Banjaluke, sa zadatkom zatvaranja i čuvanja zarobljenih hrvatskih stanovnika s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početaka rata u BiH, ovaj logor je prenamijenjen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz okolnih općina: Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor-Varoš, Doboj, Mrkonjić-Grad, Šipovo, Banjaluka, a kroz logor je prošlo preko 5.000 logoraša koji su u ovom logoru držani u štalama koje je nekadašnja JNA koristila za smještaj životinja za intendatnske namjene.

Iako broj ubijenih u ovom logoru nikad nije precizno utvrđen, u neposrednoj blizini poligona Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je pronašao masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti.

Prvo raspuštanje logora je bilo 14. novembra 1992. godine, kada je puštena veća grupa logoraša, dio je razmijenjen, dok je određen broj logoraša prebačen u logor Batković kod Bijeljine. Međutim, ubrzo nakon toga, usljed potreba, logor Manjača je ponovo formiran i nakon toga je bio u funkciji sve do 1996. godine.

Pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjaluci, za ratne zločine u logoru Manjača osuđeni su Milomir Stakić 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin 30 godina, Nikola Kovačević 12 godina, Mirko Graorac 15 godina, Dane Lukajić 6 godina, Željko Bulatović 11 godina, Siniša Teodorović 8 godina i Zoran Gajić 6 godina zatvora.

Iz Savez logoraša u BiH navode da se ovom manifestacijom još jednom skreće pažnja javnosti, ali i političarima na realnu potrebu zbrinjavanja i uvažavanja žrtve koju su tokom rata u BiH podnijeli pripadnici ove populacije od preko 100.000 logoraša, kojih je kao živih svjedoka, upravo zbog podnesenih tortura, svakim danom sve manje i manje.

bhrt.ba