Trinaestog novembra ove godine su premijer entiteta RS Radovan Višković i premijerka Republike Srbije Ana Brnabić potpisali zajedničku izjavu koja se odnosi na izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini u okviru projekta Hidroenergetski sistem “Gornja Drina”. Gradnja hidroelektrana je planirana na lokacijama Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine, a entitet RS u projekat ide sa 45 posto vlasništva da bi se, kako je kazao Višković, izbjegla procedura javnih nabavki.

Prethodno je, podsjetit ćemo, Srbija postala većinski vlasnik zajedničkog preduzeća sa Republikom Srbijom, kojem je dodijeljena koncesija za izgradnju hidrocentrala. Naime, Vlada RS-a je 22. oktobra dala saglasnost da se Elektroprivreda Srbije upiše kao većinski vlasnik preduzeća HES Gornja Drina iz Foče. Do tada je ovo koncesiono preduzeće bilo u vlasništvu Elektroprivrede RS-a.

Nije izbjegavanje Zakona o javnim nabavkama jedino krivično djelo koje bi se moglo staviti na teret Viškoviću i vlastima entiteta RS. Mnogo teže po državu BiH i širi međunarodni kontekst je kršenje Ustava BiH i relevantnih odluka Ustavnog suda BiH.

Zakonsko uporište za zajednički projekat entiteta RS i Srbije na rijeci Drini pronađen je u Zakonu o unutrašnjoj plovidbi RS-a, kojim su sve rijeke u tom entitetu proglašene za “unutrašnje vode RS-a”. Međutim, Ustavni sud BiH je ranijim odlukama U-1/11 i U-9/19 utvrdio da je takvo postupanje entiteta RS protivno Ustavu BiH.

U Odluci U-1/11 je utvrđeno da entitet RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji tog bh. entiteta i pod zabranom je raspolaganja jer je to “nadležnost države BiH“.Ustavni sud BiH je na sjednici održanoj 6. februara 2020. godine, rješavajući zahtjev sedam delegata Vijeća naroda RS-a, donio odluku kojom je određene odredbe Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a ocijenio kao neustavne, te da se pitanje korištenja međudržavnih i međunarodnih rijeka treba riješiti državnim, a ne entitetskim zakonom, s obzirom da je to “u isključivoj nadležnosti države BiH“.