Drinsko jezero kod Višegrada danas, čišćenje otpada bi moglo trajati danima

U Višegradu je jučer počelo uklanjanje 4.000 kubika smeća iz Drinskog jezera u neposrednoj blizini HE “Višegrad”. Prizori smećem pretrpanog jezera i ekološke katastrofe ovih dana su šokirali javnost u regionu, iako oni nisu ništa novo za građane Višegrada i okoline koji već godinama upozoravaju na problem plutajućeg otpada koji nastaje u susjednim zemljama Srbiji i Crnoj Gori, a u Drinsko jezero najvećim dijelom stiže preko Lima i pritoka Drine.

 

Timovi za uklanjanje smeća HE Višegrad jučer su nastojali očistiti dio jezera u blizini hidroelektrane, no već danas je jasno da nije očišćeno ni desetina smeća koje se nalazi u jezeru, tek oko stotinjak kubika, dok su procjene da je prilikom pucanja lančanice zbog pritiska smeća u jezero stiglo više od 4000 kubika.

Pomoć se uskoro može očekivati od Elektroprivrede Srbije najavio je Nedjeljko Perišić, direktor HE Višegrad koji je prisustvovao sastanku u Bajinoj Bašti.

Ističe kako je neophodno mapirati divlje deponie duž vodotoka Drine i njenih protoka u sve tri države iz kojih otpad dolazi. To je, podsjetimo, dogovoreno i na trilateralnom sastanku još prije godinu dana koji je održan upravo u Višegradu.

Za razliku od smeća koje velikom brzinom Limom stiže u Drinsko jezero na područje Višegrada, reakcije nadležnih su veoma spore.

Pitanje je također koliko je učinkovito otpad iz rijeke odlagati na Višegradsku deponiju jer je vrlo izvjesno da će se vremenom vratiti u jezero putem podzemnih voda.

“Svo smeće koje je došlo na branu u Višegrad neko je uz Drinu bacio, bez svjesti i savjesti i to svakako treba mjenjati. Ali nadležni u Hidroelektrani Višegrad su dužni redovito čistiti jezero. Ova hidroelektrana je izgrađena prije rata i imala je određene ugovorene obaveze koje je trebala da ispoštuje prema stanovnicima uzvodno, onima u Ustiprači pa sve do Podhranjenskog potoka ovdje u Goraždu, od micanja taloga do zbrinjavanja otpada, što se nije dogodilo. Sad kad se događa ovaj kolaps koji može da našteti i otme “silu” koju zarađuju sve ove godine od našeg hidropotencijala, onda je katastrofa. Ova katastrofa se predugo dešava, a oni su dužni sanirati sve to i očistiti”, kaže Amela Džafović -Kešan, iz Udruženja “Eko Habitat” Goražde.

Udruženje zagovara redovno čišćenje obala rijeke Drine uz uklanjanje mini deponija i razvijanje svijesti o čuvanju životne okoline i značaju života u čistoj prirodi.

“Zemlju smo pretrpali smećem i ako se ne osvjestimo u tom smislu da povučemo konkretne poteze i to mjenjamo, ne vidim nam lijepu budućnost. Dužni smo našoj djeci ostaviti bar ono što smo mi zatekli, ali to neće biti moguće ako se ne poduzmu neke značajnije mjere”, kaže Džafović-Kešan.