Andrew Jewell: MMF traži reforme od koje će koristi imati obični ljudi

Ako bh. vlasti do kraja sedmice ne zatraže nastavak pregovora, pripremićemo izvještaj za naš izvršni odbor koji će ga razmatrati na proljeće, ističe Jewell

U ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može reći kakav će biti ishod pregovora između BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o aranžmanu teškom 1,5 milijardi KM. Sjednica Fiskalnog vijeća BiH planirana je za sutra, ali još nema zvanične potvrde da će ona biti održana s obzirom na to da je Božić.

Prolongirane konsultacije

Razlozi zašto nije usaglašeno Pismo namjere ogledaju se u činjenici da predstavnici RS-a odbijaju provedbu reformi, tvrdeći da se radi o prenosu nadležnosti. Iz MMF-a poručuju da su spremni početi pregovore u svakom momentu.

– U međuvremenu mi imamo obavezu prema Izvršnom odboru MMF-a da završimo tzv. konsultacije po članu IV s BiH koje su počele u februaru 2020. i koje su bile prolongirane zbog situacije s Covid-19. Sve zemlje članice MMF-a su dužne da provedu konsultacije po članu IV (obično jednom godišnje) prilikom kojih tim ekonomista MMF-a pravi procjenu ekonomskih i finansijskih dešavanja u zemlji članici i predstavi nalaze Izvršnom odboru. Ukoliko vlasti ne zatraže ponovni početak pregovora do kraja ove sedmice, mi ćemo se onda, umjesto da pripremamo zahtjev BiH za novi program, morati usmjeriti na pripremanje izvještaja o konsultacijama po članu IV za naš izvršni odbor, koji će isti razmatrati na proljeće, kaže za Oslobođenje Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Govoreći o uslovima koji se stavljaju pred BiH, Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, nedavno nam je rekao da se ne radi o ozbiljnim ekonomskim reformama, već da su ta pitanja prepisana iz izvještaja Evropske komisije o napretku BiH i stavljena kao uslov za novi aranžman.

– Jedan od ciljeva programa jeste povećati rast u srednjem roku i izgraditi snažniju ekonomiju kada se pandemija stavi pod kontrolu. Reforme koje tražimo da vlasti provedu bi postigle ovaj cilj, a istovremeno bi približile BiH kandidatskom statusu EU. Naprimjer, tražimo da vlasti usvoje zakon o elektronskom potpisu na nivou BiH, kako traži i EU. Ovu reformu snažno podržavaju i banke i poslovna zajednica, a sigurno bi donijela koristi običnim ljudima. Jedna od lekcija kojoj nas je poučila pandemija jeste da digitalizacija može poboljšati život ljudi i ojačati otpornost ekonomija, ističe Jewell.

Za RS su, podsjetimo, sporni i zakoni o plinu, električnoj energiji, ali i registru računa građana za koje tvrde da se njima vrši prenos nadležnosti s entiteta na državu.

Pranje novca

– Zagovaramo reforme za koje vjerujemo da su u najboljem interesu cijele zemlje. Nije tačno da novi zakon o elektronskom potpisu predstavlja prenos nadležnosti, jer takav zakon već postoji na nivou BiH. Mi tražimo od vlasti da moderniziraju zakon i usklade ga s relevantnim direktivama EU. Tražimo od vlasti da na nivou države usvoje zakon o električnoj energiji i prirodnom gasu u skladu s obavezama BiH prema Energetskoj zajednici i u skladu s obavezama koje su vlasti preuzele na Energetskom samitu u Neumu u aprilu 2019. Ovaj zakon bi transformisao energetski sektor i povećao rast u srednjoročnom periodu. Još jedna sporna reforma se odnosi na uspostavljanje registra transakcijskih računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH. Ovaj registar koji se traži da uspostave sve zemlje članice EU je od ključnog značaja za borbu protiv pranja novca i olakšao bi pružanje kredita od banaka, naglašava Jewell.

 

Oslobođenje