Uz radost Božića: Bogata historija Stare pravoslavne crkve u Sarajevu i danas plijeni

Širom svijeta pravoslavni vjernici danas slave Božić, najradosniji hrišćanski praznik.

Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra vedrim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u kući.

Dan prije Božića, obilježava se Badnja večer, koja najavljuje Božić.

Uz večernju molitvu u Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu te paljenje badnjaka u dvorištu crkve, u sjeni pandemije, sinoć je u glavnom gradu BiH obilježen Badnji dan.

Uz radost Božića, prisjetimo se historije upravo Stare crkve, koja je jedan od najznačajnijih spomenika u Sarajevu, koji oslikava cijelo bogatstvo glavnoga grada Bosne i Hercegovine.

Multikulturalnost grada u kojem se spajaju Istok i Zapad postala je sinonim za cijelu Bosnu i Hercegovinu, koja je u svijetu prepoznata upravo prema ovom fenomenu, a tome doprinosi i postojanje ove crkve, jednog od najstarijih sakralnih objekata na ovim prostorima.

Upravo zbog toga je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2016. godine odlučila da Crkvu svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Sarajevu proglasi nacionalnim spomenikom.

Kako je jedne prilike za Radiosarajevo.ba kazao tadašnji đakon Vladislav Topalović, Stara crkva spada u najstarije vjerske objekte u Sarajevu i njeni su temelji porijeklom još iz srednjovjekovnog, predosmanskog perioda.

Naslijeđe ovog nacionalnog spomenika sastoji se od crkve, crkvenog dvorišta, zgrade Muzeja, ogradnog zida, ulazne kapije, parohijskog doma i pokretnog naslijeđa.

Značajna je zbog bogate zbirke ikona – njih 140, a ima i četiri ikonostasna fragmenta, zbirku od 114 predmeta izrađenih od metala, zbirku od 13 knjiga, zbirku od šest starih dokumenata, te zbirku od 37 liturgijskih tkanina i veza.

Iako je Stara pravoslavna crkva sama po sebi neprocjenjivo bogatstvo, turiste koji posjete ovaj vjerski objekt najviše zanimaju legende u vezi s izgradnjom objekta.

Kako kaže legenda o nastanku crkve, Gazi Husrev-beg je pristao na molbu sarajevskih pravoslavaca da izgrade crkvu, ali uz uvjet da građevina bude jednostavna i da pokriva isključivo prostor veličine volovske kože. Neki mudri starac tada se dosjetio da izreže kožu na tanke kaiševe i označi zemljište njima koliko je potrebno, kako bi se ispunili zahtjevi za veličinom i begov uvjet. Velikog gaziju je obradovala ova domišljatost, te je dozvolio gradnju crkve u proporcijama u kojima je poznata danas.

Iako nije potvrđena tačnost ove legende, jedna je od najzanimljivijih koje dodatno obogaćuju veze ljudi u Sarajevu.

 

radiosarajevo.ba