Promjena granica – gotovo savršen recept za sukobe

Odbrana nepovredivosti granica na Zapadnom Balkanu nije dovoljna politika prema regionu kojem je očajnički potrebno snažnije angažovanje EU i SAD.

Ocijenio je ovo Financial Times (FT) u komentaru povodom nezvaničnog diplomatskog dokumenta koji kruži Briselom i kojim se navodno predlaže pripajanje Kosova Albaniji, a djelova BiH Hrvatskoj i Srbiji.

Ocjenjujući da je Zapadni Balkan, koji obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, već četvrt vijeka zarobljen na strateški ničijoj zemlji, FT dodaje da bi “jedan od načina smirivanja napetosti u regionu bio prijem svih šest zemalja u EU, ali se taj projekat, tobože nepokolebljivi cilj 27-članog bloka, odvija toliko sporo da postaje sve irelevantniji kao odgovor na probleme u regionu”.

Kao rezultat toga, pokazalo se nemogućim srušiti ekspanzionističke snove lokalnih nacionalista koji bi željeli da stvore, naprimjer, Veliku Srbiju, Veliku Hrvatsku ili Veliku Albaniju, navodi FT.

Londonski dnevnik dodaje da neizvjesnost oko budućnosti Zapadnog Balkana pojačava regionalne antagonizme i otvara mogućnosti za druge sile, posebno Kinu, Rusiju, Tursku i države Zaliva, da prošire svoj uticaj u dvorištu EU.

FT ocjenjuje da iako ne postoji ozbiljan rizik od izbijanja nasilja poput ratova 1990-ih, trajna nestabilnost Zapadnog Balkana zadržava sposobnost uvlačenja spoljnih sila i zaoštravanja mežunarodnih napetosti, kao što je to bilo u 19. i 20. vijeku.

Uz podsjećanje da anonimni dokument koji kruži po Briselu ne odražava službeni stav bilo koje vlade u EU ili samog regiona i da niko nije preuzeo odgovornost za autorstvo, FT ukazuje da su neki od argumenata u prilog promjenama granica uobičajeni među nacionalistima na Zapadnom Balkanu još od raspada komunističke jugoslovenske federacije.

Po ocjeni lista, riječ je o gotovo savršenom receptu za sukob ili čak otvoreni rat na Balkanu, a najveći gubitnici bili bi muslimanski Bošnjaci u BiH kojima bi ostala krnja, ranjiva mini-država, tačno onako kako su 1990-ih htjeli nacionalisti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata.

Ukazujući da se u dokumentu ne govori o ruskom ili kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu, ali postoje tri tamne reference na Tursku a spominje se i navodni “radikalni islam” u BiH, FT zaključuje – dokument, ko god da ga je napisao, dotiče tema dragih desničarskim populističkim krugovima širom Evrope.

Diplomate EU i SAD osudile su prijedloge iz dokumenta, ali odbrana nepovredivosti granica Zapadnog Balkana u najboljem je slučaju samo pola politike.

Regionu je očajnički potrebno snažnije učešće EU i SAD, i što ga duže zapadne vlade budu zanemarivale, moraće da plate veću cijenu, zaključuje londonski list.

(Vijesti.ba / CDM)