Približava se još jedan 11. juli: Preživjeli od Inzka traže donošenje zakona protiv negatora genocida

Pandemija koronavirusa diktirat će aktivnosti obilježavanja još jedne godišnjice genocida u Srebrenici. Kako je potvrđeno za Klix.ba, kolektivna dženaza i Marš mira će biti održani, ali u skladu sa svim mjerama koje budu na snazi.

Sasvim je izvjesno da pandemija koronavirusa do 11. jula ove godine neće iščeznuti u Bosni i Hercegovini te će obilježavanje 26. godišnjice genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici biti u potpunosti prilagođeno mjerama koje u to vrijeme budu na snazi.

Organizacioni odbor za obilježavanje godišnjice nedavno je zvanično formiran te su počele pripremne aktivnosti koje se prije svega odnose na kolektivnu dženazu u Memorijalnom centru u Potočarima.

“Sve administrativne pripreme koje smo trebali odraditi su završene u martu i aprilu. Poučeni iskustvima iz prošle godine i sada pratimo epidemiološku situaciju i uglavnom ćemo se u skladu s njom i ponašati kada je riječ o broju učesnika i svim ostalim programima”, izjavio je za Klix.ba Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Zaštićene zone UN-a Srebrenica” iz jula 1995. godine.

Novac na posebnom računu

Dio novca za ovogodišnje obilježavanje godišnjice već je osiguran i on se nalazi na posebnom općinskom računu. Kada je riječ o aktivnostima, Fejzić nam je kazao da će one biti približno iste kao i lani, naglasivši da je planirano i uvođenje nekoliko novih sadržaja.

“U okviru Memorijalnog centra u Potočarima predviđeni su novi sadržaji koje će posjetitelji moći pogledati, ne samo 11. jula, već i u danima poslije. Ljudi već sada pitaju za učešće i dolazak u Potočare, ali to neće zavisiti od nas, već od cijele situacije”, dodao je Fejzić.

Tačan broj posmrtnih ostataka žrtava genocida, koje će ove godine pronaći svoj smiraj, još uvijek zvanično nije potvrđen.

“Taj broj se mijenja iz mjeseca u mjesec i mi ćemo tačan podatak imati u julu, s obzirom na to da sve zavisi od članova porodica i davanja njihove saglasnosti u vezi s ukopom”, istaknuo je predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima.

Važnost zakona

Inače, među prvim aktivnostima Organizacionog odbora ove godine je bilo i upućivanje pisma visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku, u kojem se traži da održi riječ i proglasi zakon o zabrani negiranja genocida.

“On je prije dvije godine javno dao riječ i nadamo se da će ispuniti to što je obećao, prije svega zbog žrtava. Zbog same situacije u Bosni i Hercegovini i Srebrenici, smatramo da bi taj zakon bio od velikog značaja, kako bi se oni koji negiraju genocid zapitali da li će to poslije raditi, jer će biti u suprotnosti s donesenim propisom. On je još davno trebao biti donesen u državnom parlamentu, ali s obzirom na to da znamo kako on funkcioniše, Inzko mora biti na potezu jer ima te ovlasti”, naglasio je Fejzić.

Podsjećamo, Inzko je i koncem prošle godine javno kazao da je spreman nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida ukoliko on do jula 2021. ne bude usvojen. Također, Majke Srebrenice su u julu prošle godine pokrenule peticiju prema visokom predstavniku u BiH, kojom traže donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i poništenje odlikovanja ratnih zločinaca u bh. entitetu Republika Srpska.

S druge strane, kada je riječ o ovogodišnjem Maršu mira, kako je potvrđeno za Klix.ba, on će biti održan, a način njegove realizacije će također zavisi od epidemiološke situacije i mjera koje u julu budu na snazi.

“Prema dogovoru sa članovima pododbora za Marš mira, u petak će biti održan sastanak na kojem ćemo zvanično potvrditi plan aktivnosti. Ja sam ga već kreirao i imajući iskustva iz prošle godine, trudit ćemo se da sve održimo u skladu s ograničenjima. U svakom slučaju, on neće prekinuti svoje bivstvovanje, a bit će održan u reduciranom izdanju”, rekao je za Klix.ba predsjednik pododbora za Marš Mira Zulfo Salihović.

Prošle godine u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano je devet žrtava najsvirepije egzekucije i ubistava od ukupno 8.372 stanovnika Srebrenice i okolnih mjesta koji su pogubljeni 25. jula 1995. godine.

klix