Tajna Klisura: Posao nutricioniste nije tjerati ljude da mršaju

Goraždanka Tajna Klisura (28), s adresom u Sarajevu, nutricionistkinja je koja svoj istraživački i analitički rad usmjerava ka isticanju važnosti edukacije o pravilnoj prehrani u svim stadijima života. Veliki fokus njenog rada usmjeren je ka reproduktivnom zdravlju žena, začeću i trudnoći, te važnosti sistemskog pristupa svakoj osobi. Klisura je, također, magistrica biologije, biohemije i fiziologije, magistrica nutricionizma te educirani i certificirani fitness trener. U razgovoru za „Azru“ pojašnjava šta je, zapravo, nutricionizam.

Za većinu je posao nutricioniste poprilično apstraktan i smatra se da se on isključivo svodi na izradu jelovnika za osobe kojima je cilj redukcija tjelesne težine. Međutim, naš posao je mnogo kompleksniji, a među prvim vrijednostima bih istakla aspekt edukacije. S obzirom na to da u sklopu obrazovnog sistema ne učimo mnogo o načelima pravilne prehrane i hrani općenito, pravi nutricionist kroz svoj pristup nastoji klijente naučiti osnovama te održivim navikama koje će donijeti dugoročnu promjenu i optimalno zdravlje. Promjena prehrambenih navika u svom korijenu može imati mnoštvo različitih povoda. Zdravstvene poteškoće i različite medicinske dijagnoze su, zapravo, najčešći razlog zbog kojeg se osobe javljaju za pomoć, jer im je ljekar savjetovao promjenu prehrambenih navika. Međutim, nutricionist pažnju skreće i na mnogo više od same prehrane, pristupa sistemski, cjelovito, jer cijeli proces nerijetko je pun izazova. Zvanje „nutricionist“ ne treba olako upotrebljavati – kaže nam na početku razgovora.

Kada se uopće treba obratiti nutricionisti?

– Medicinska dijagnoza je najčešći povod kada se osoba javi nutricionisti. Međutim, moć pravilne prehrane je u prevenciji oboljenja i održavanju optimalnog zdravlja. U sklopu formalnog obrazovanja možemo naučiti ono što nam je potrebno kako bismo izbjegli nastanak ili pogoršanje određene bolesti, ali to nije slučaj. Zbog toga smatram da povod javljanja nutricionisti ne treba biti tek pojava određene dijagnoze, već odgovorno pristupanje prema svom zdravlju i želja za učenjem o principima pravilne prehrane u svrhu prevencije oboljenja.

Kako saradnja s nutricionistom funkcionira?

– Pristup zaista treba biti individualan i maksimalno posvećen osobi. Nakon što klijent kontaktira nutricionistu, slijedi nekoliko koraka koje je potrebno pratiti. Važan je lični aspekt komunikacije, tako da bi prvi korak bio upoznavanje kroz konsultacije. Njih obavljamo telefonski ili putem videopoziva korištenjem nekih od najaktuelnijih platformi. Slijedi analiza upitnika, kao i nalaza medicinskih pretraga koje je potrebno da klijent dostavi, a njihova vrsta zavisi, naravno, od povoda javljanja. Ja s klijentima radim i dnevnik prehrane, koji mi daje mnogo detaljniji uvid u trenutne prehrambene navike osobe i ovaj korak je neophodan kako bih izvršila analizu kvalitete prehrane date osobe. Nakon toga analiziram sve dobijene podatke te skupa s klijentom određujem daljnji smjer našeg zajedničkog rada. Možemo se odlučiti za izradu kratkih smjernica i savjeta, jer nekada je osobi potrebno samo blago preusmjerenje. U većini slučajeva naša saradnja zahtijeva dublji pristup, te krećemo s mentorskim programom, u sklopu kojeg osoba dobija 1 na 1 edukaciju, jelovnik i praćenje, sve u skladu s datim ciljem koji imamo.

Koje je najčešće pitanje koje Vam korisnici postavljaju?

– Ako govorimo o klijentima s kojima već radim, i naglašavam da je to većinski ženska populacija, najveća borba je, zapravo, u aspektu organizacije vremena, usklađivanja obaveza s usvajanjem novih navika, i posvećivanju vremena sebi. Tako da mi je ova tema i posebno draga.

Koliko su se životne navike ljudi promijenile za vrijeme pandemije?

– Isticanje važnosti brige o imunitetu u svrhu zaštite od bolesti iniciralo je i ljude da se mnogo više posvete zdravlju, a kroz to i načinu prehrane. To je pozitivna strana ovog prethodnog perioda. Međutim, prisutan je i problem nesvjesnog jedenja, koje je imalo poseban intenzitet u periodu karantina, kada smo bili zatvoreni u kućama. Zbog toga je izuzetno važno svjesno jedenje i cjelokupno iskustvo objedovanja, koje je mnogo veće od samog obroka, a podrazumijeva i kupovinu namirnica, njihovu pripremu i obradu te u konačnici uživanje u tim blagodatima s dragim ljudima.

Koliko je ljudima teško objasniti režim pravilne ishrane?

– Nije teško, pravilna prehrana je, zapravo, veoma jednostavna u svojoj izvornoj formi. Kada je osoba zaista spremna za promjenu, znat će prepoznati pravi način za nju. Tada sve ide veoma lako. Važno je imati povjerenje u odnosu s nutricionistom i biti otvoren ka nečemu nepoznatom i novom.

S kojim se predrasudama i problemima najčešće susrećete kao nutricionist?

– Najčešće predrasude odnose na to da se naš posao odnosi isključivo na proces redukcije kilaže ili kako se kaže „mršanje“ i da je potrebno biti na restrikcijskim dijetama da bi se to postiglo. A jedan od najvećih problema je neintegrisanost struke nutricioniste u zdravstveni i obrazovni sistem.

Koje su Vaše preporuke za toplije, ljetne dane?

– Imamo sezonske namirnice s razlogom. Jesti ono što je trenutno u sezoni (voće i povrće) najbolji je način da poštujemo namirnicu u njenoj izvornoj formi i namjeni. Postoje jela koja jednostavno nikako nisu na meniju u toku ljetnih mjeseci, a razlog tome je evidentan – temperaturne razlike, način obrade hrane i sam sastav, sve je u skladu sa sezonom. Unos tečnosti je, naravno, mnogo važan. Kako naš prirodni termostat reguliše tjelesnu temperaturu znojenjem i evaporacijom putem kože, važno je nadoknaditi taj gubitak adekvatnom hidratacijom. Preporuka za unos tečnosti je 30 mililitara po kilogramu tjelesne kilaže.

Šta izbaciti, a šta uvesti od namirnica?

– Mnogo je važno da slušamo svoje tijelo i signale koje nam šalje. Nikako ne podržavam apsolutne restrikcije, te tvrdim da u svemu možemo naći naš lični balans.

 

 

Avaz