Suočavanje sa istinom u Foči – Upućen apel za izgradnju spomen-obilježja

FOTO: Fena

Profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Southern Connecticut Univerzitetu David Pettigrew kazao je da bi za međunarodnu zajednicu trebala biti najveća sramota što na sportskoj dvorani “Partizan” u Foči nije postavljeno spomen-obilježje u znak sjećanja na žrtve, koje bi bilo svjedočanstvo o istini.

On je ove godine posjetio sportsku dvoranu “Partizan” u Foči gdje su se dogodili neki od najgnusnijih zločina nad ženama i djevojčicama Bošnjakinjama u periodu od 1992. do 1995. godine.

– Ponio sam buket bijelog cvijeća da položim na stepenice zgrade u znak sjećanja na žrtve. Bio sam zgrožen jer na tom mjestu nema nikakvog spomen-obilježja – kazao je Pettigrew.

Podsjetio je da je nasilje nad ženama u Foči dovelo do značajne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u kojoj su trojica optuženih proglašeni krivima za silovanje kao zločin protiv čovječnosti, prve takve presude u historiji suda.

Presuda u predmetu Kunarac i drugi uključivala je i prvu osuđujuću presudu ICTY-a za porobljavanje. Osim toga, u presudi je naglašeno da su muslimanske žene i djevojčice, majke i kćeri, lišene ljudskog dostojanstva, tretirane kao roblje i imovina kojom srpske okupacione snage samovoljno raspolažu, i to po naredbi trojice optuženih.

– Usprkos ovoj historijskoj presudi, preživjelima do danas nije dozvoljeno da postave ploču na lokaciji sportske dvorane ‘Partizan’, koja je služila kao operativni centar za izvršenje ovih dokumentiranih zvjerstava – kaže Pettigrew.

Iako na tom mjestu nije dozvoljeno postavljanje spomen-obilježja, u blizini se može vidjeti ogromni mural četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića. U septembru 2004. godine, policija i lokalni bosanski Srbi su fizički zaustavili i otjerali aktiviste koji su pokušali postaviti ploču na sportsku dvoranu “Partizan”.

– Kada preživjeli i članovi porodica obilježavaju sjećanje na genocid u Foči, obično se okupe na mostu na Drini na komemorativnoj ceremoniji i bacaju bijele ruže u rijeku u znak sjećanja na žrtve – kaže Pettigrew.

Pretresno vijeće je u presudi u predmetu Kunarac i drugi utvrdilo da je izvršen sistematski napad vojske bosanskih Srba na bosansko muslimansko civilno stanovništvo u općinama Foča, Gacko i Kalinovik. Ovaj rašireni i sistematski napad nije bio ništa drugo nego eliminacioni poduhvat koji je rezultirao uništavanjem bošnjačkog stanovništva, kaže Pettigrew.

U općini Foča, podaci popisa stanovništva pokazuju da je broj bošnjačkog stanovništva smanjen sa 17.183 koliko ih je bilo 1991. godine na 1.270 koliko je pokazao popis iz 2013. godine.

U presudi Krajišniku se navodi da su kao rezultat ovih zločina, uključujući masovno uništavanje džamija, “iz Foče izbrisani svi tragovi prisustva i kulture bosanskih muslimana”.

U obližnjem Kalinoviku, koji se često spominje u presudi u predmetu Kunarac, preživjeli nisu mogli postaviti spomen obilježje u koncentracionom logoru Barutni magacin, podsjeća Pettigrew, logoru iz kojeg su bošnjački muškarci odvođeni na stratišta.

– Dok su preživjeli onemogućeni da sačuvaju ovaj lokalitet i postave spomen-obilježje, mural koji slavi ratnog zločinca Ratka Mladića ‘dočekuje posjetioce grada heroja’ – kaže američki profesor.

Raphael Lemkin, koji je skovao pojam genocid, izjavio je da genocid ima dvije faze: prva faza uključuje uništavanje nacionalnog obrasca ugnjetavane grupe dok druga faza predstavlja nametanje nacionalnog obrasca ugnjetača.

– Iako nije bilo osuđujuće presude za genocid u Foči ili Kalinoviku, sistematski karakter eliminacije bošnjačkog stanovništva, praćen zabranom podizanja spomen obilježja žrtvama i postavljanjem murala ultranacionalistima i ratnim zločincima otkriva temeljne genocidne dimenzije ovih zločina – dodaje.

Bosanski Srbi nameću vlastiti kulturni narativ negiranja u ovoj drugoj fazi provođenja genocida, istaknuo je, fazi koja je već započela namjernim rušenjem džamija i preimenovanjem grada u “Srbinje”.

U presudi u predmetu Kunarac naglašeno je da je agresija bosanskih Srba bila eliminacionistička, jer je uključivala politiku protjerivanja putem terora, odnosno navođenja drugih muslimana da odu.

– Upadljivo odsustvo spomen-ploče na sportskoj dvorani ‘Partizan’ poguban je oblik negiranja, kršenja prava na istinu i namjerne uvrede sjećanju na žrtve – stava je Pettigrew.

Suočena sa zabrinjavajućim porastom negiranja holokausta i antisemitizma, u januaru 2022. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju A/76/L30. kojom je osuđeno negiranje holokausta i pohvaljene su države koje su sačuvale koncentracione logore kako bi educirale buduće generacije i spriječile ponavljanje zvjerstava.

– Ipak, udruženja žrtava u Foči i Kalinoviku neprestano ulažu napore da očuvaju mjesta zločina i podignu spomen obilježja. Lokalne vlasti nemaju osjećaja ni sluha za takve napore. Preživjeli sada u visokom predstavniku vide svoju jedinu nadu – smatra Pettigrew.

Stoga je pozvao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da se sastane sa čelnicima udruženja žrtava u Foči, Kalinoviku i drugdje, te da iskoristi svoje bonske ovlasti za podizanje spomen-obilježja u sportskoj dvorani “Partizan”, koncentracionom logoru Barutni magacin, Vilinoj Vlasi u Višegradu i na drugim mjestima.

– Na taj način bi visoki predstavnik afirmirao ljudska prava na istinu i memorijalizaciju. Njegovo djelovanje promijenilo bi ovu kulturu i građanima dalo nadu u pravednu budućnost – zaključio je profesor na Southern Connecticut Univerzitetu David Pettigrew.

 

Fena