RTV BPK
FOTO:agencije
Ostalo je oko mjesec dana do trenutka kada bh. entitetu RS dospijevaju obaveze sa Bečke berze i kada će morati da plati dug od skoro 400 miliona maraka.
Obveznice koje su prodate na Bečkoj berzi dospijevaju 28. juna, a iz Vlade RS-a tvrde da su spremni na ovo i da su sredstva za isplatu planirana u budžetu entiteta.
“Mi ćemo taj dug vratiti onako kako je i planirano, odnosno 28. juna, i nastavit ćemo normalno raditi i tako smo i projektirali u budžetu”, rekla je minisstrica finansija Republke Srpske Zora Vidović za RTRS.
Ona je ustvrdila da RS ima veliki potencijal u energetici, kao i da se u narednom periodu očekuju investicije u toj oblasti.
“Jedna od prvih investicija je početak izgradnje hidroelektrane ‘Dabar’ i to je veliki projekat. Radi se i hidroelektrana ‘Bistrica’ kod Foče, a imamo i zainteresovanost za solarnu energiju”, tvrdi Vidović.
Ona tvrdi da javni dug ovog entiteta iznosi 34,7 posto, te da je trenutno zaposleno više od 290.000 radnika.
“Direktni porezi rastu za 16 posto, ali indirektni porezi su dosta manji i ima tu nekoliko stvari zbog kojih je republički budžet dobio manje sredstava, kao i lokalne zajednice”, rekla je Vidovićeva.
Kazala je da su za četiri mjeseca ove godine zbog povećanog budžeta BiH i izmjene Zakona o akcizama na duhan općine u RS-u dobile 17 miliona KM manje PDV-a, a republički budžet 46,5 miliona KM.
Zaključila je da sve to neće utjecati na redovne isplate iz republičkog budžeta, kao i da se uvijek mogu tražiti alternativni izvori kroz uštede, koje se, prema njenim riječima, prave još od vremena pandemije koronavirusa.
Govoreći o aukciji trezorskih zapisa, Vidović je rekla da Vlada RS-a ima iskup, odnosno otplatu za trezorske zapise od 50 miliona KM, a raspisana je prodaja 25 miliona KM što je, kako je ustvrdila, “normalna situacija koja je planirana i koncipirana u budžetu”.
Sve u svemu, posao s obveznicama na Bečkoj berzi i otplata tog duga jedan je od većih izdataka kada je riječ o ovoj godini, pogotovo kada znamo da je vlada ovog entiteta dala ozbiljne garancije.
Naime, ima jedna klauzula koja je definisala da u slučaju da onaj ko emituje obveznice ne bude u mogućnost da isplati vlasnicima obveznica novac, oni će imati pravo da zaplijene bilo koju kompaniju ili firmu u kojoj je većinski vlasnik Vlada, sa minimlanim ućešćem od 51 posto.
klix