Građani u Bosni i Hercegovini dužni su bankama gotovo 11 milijardi maraka, a neke banke su već počele podizati kamate i to će se drastično odraziti na kućne budžete.
Foto:faktor.ba
– U toku 2022. godine i u prvoj polovini 2023. godine, dinamično su se mijenjali uvjeti na finansijskim tržištima izvan BiH. U okvirima pooštrenih monetarnih i kreditnih politika, vodeće centralne banke (ECB, FED, BoE) su podizale nivoe referentnih kamatnih stopa, a što je imalo za cilj obuzdavanje inflacije i smanjivanje potrošnje u razvijenim ekonomijama. Nove okolnosti na tržištima imale su efekte i na međubankarske kamatne stope u Evropskoj uniji koje su korištene kao referentne kod ugovaranja dugoročnih kredita i u Federaciji BiH – pojašnjava za Faktor Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Dio kreditnog portfolija banaka u BiH je ranije ugovoren i vezan za referentne stope, najčešće iz skupine EURIBOR.
Da li je ograničen rast kamata u BiH?
– Uvažavajući trenutne rizike rasta kamatnih stopa, banke se odlučuju za ponudu fiksnih stopa, odustajanje ili odgađanje primjene većih stopa, primjenu povećane stope do nivoa koji je prema odlukama Agencije za bankarstvo određen kao značajan ili prihvatljiv do 200 baznih poena ili dva posto. Samo u specifičnim dijelovima kreditnog portfolija pravnih lica bilježe se korekcije kamatne stope preko nivoa koji je određen kao značajan (preko 200 baznih poena ili dva posto) – ističe Mahmuzić.
faktor.ba