RTV BPK
FOTO:agencije
Članovi Evropskog vijeća sredinom decembra dali su zeleno svjetlo i Bosna i Hercegovina je zvanično dobila status kandidata za članicu Evropske unije. Iako je put za BiH u EU otvoren, on zasigurno neće biti brz i lak.
Brojne čestitke, što od zvaničnika, što od država, su se nizale. Sada, više od pola godine kasnije šta je uradila BiH, odnosno vladajuća koalicija?
Kada zemlja kandidat ispuni uslove za članstvo, mora implementirati pravila i propise EU u svim oblastima. Kada su u pitanju države Zapadnog Balkana, svaka zemlja ide korak po korak ka članstvu u EU dok ispunjava svoje obaveze u procesu stabilizacije i pridruživanja. Komisija ocjenjuje postignuti napredak u godišnjim izvještajima o napretku koji se objavljuju svake jeseni.
Pregovori o članstvu, koji sadrže 35 poglavlja, ne mogu započeti dok se sve vlade EU ne dogovore, u obliku jednoglasne odluke Vijeća EU, o okviru ili mandatu za pregovore sa zemljom kandidatom.
Kada je u pitanju BiH, pregovori se ni ne mogu skoro naslutiti, a i četrnaest ključnih proriteta iz Mišljenja Evropske komisije još je na čekanju. Na čekanju dok vladajuća koalicija na državnom nivou ispregovara i napravi kompromis.
No, nije jedino BiH ta koja sitnim koracima ide ka članstvu Evropske unije. U tom holu čekanja su i Albanija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina.
U čekaonici EU-a zemlja može napredovati, ali i nazadovati.
Turska je recimo kanidatski status dobila još davne 1999. godine. Pristupne pregovore započela je 2005. Tursko pristupanje EU zamrznuto je u više navrata. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan nedavno je poručio EU:
– Otvorite put Turskoj u EU i mi ćemo tada otvoriti put Švedskoj, kao što smo i Finskoj u NATO.
Sjeverna Makedonija podnijela je zahtjev za članstvo u EU u martu 2004., a Vijeće je u decembru 2005. odlučilo da toj zemlji dodijeli status kandidata, a tek u julu 2022. dobila je zeleno za početak pregovora.
Put integracija Sjeverne Makedonije u EU pokazao je i sprovođenje reformi u zemlji da bi se ispunili standardi EU nije dovoljno. Kako bi riješila spor sa Grčkom, koja bi potencijalno mogla odbaciti cijeli proces, Makedonija je 2019. godine promijenila ime u Sjeverna Makedonija.
Evropsko vijeće krajem juna prethodne godine potvrdilo je kandidatski status u EU za Ukrajinu, ali hrvatski mediji navode kako je pitanje integracije Ukrajine u EU toliko osjetljivo da se šanse dobijanja pozitivnog mišljenja svake članice ne čine realnim.
Dileme se tiču ekonomskih i finansijskih pitanja prije svega, ali i političkog funkcioniranja jer svaki novi član i potencijalni novi veto u raznim kritičnim situacijama.
– U ovom trenutku, čini se da EU birokrate nemaju odgovor kako prilagoditi zajedničku poljoprivrednu politiku, kao i kohezionu politiku koja podređuje raspodjelu novca po regionalnom principu. Ove dvije osnovne politike čine 62 posto sedmogodišnjeg budžeta EU, a svaka predstavlja trošak od oko 370 milijardi eura. Cijena obnove Ukrajine bit će približno ista. Ako se, pak, donese odluka o integraciji Ukrajine u EU, to će značiti da EU dobija nove poljoprivredne površine veličine Italije i novu, vrlo veliku populaciju poljoprivrednika. Oko 14 posto Ukrajinaca živi od poljoprivrede. Ako se, dakle, ukrajinska poljoprivreda želi integrirati u evropski model subvencija, to mora značiti drastičnu promjenu temeljnih principa Zajedničke agrarne politike, na štetu postojećih članica – piše Jutarnji.hr.
Faktor