RTV BPK
Iako institucionalno javno zdravstvo u Bosni i Hercegovini 17. oktobra obilježava 100 godina djelovanja, naše društvo je još uvijek po tom pitanju jako zapušteno, te je uprkos modernim trendovima koji se nastoje pratiti, prioritet vrati osnove higijene među ljude.
“Mi nažalost danas, kada se susrećemo sa različitim higijenskim izazovima, u trenutku kada ipak imamo dostupnu tekuću vodu u većini mjesta, kada bismo trebali znati puno više, možda bismo trebali puno više raditi na higijeni. Doista, ponekad malo zanemarujemo nešto što smo nekada prije imali na jako visokoj razni. Nekada smo se cijepili bespogovorno, a danas u ovoj slobodi manje se cijepimo. Nekada je bilo da u školi higijeničar pregleda djeci kosu i nokte, pa smo svi pružali prste bespogovorno. Danas je drugačije vrijeme, ali zapravo se moramo vrati osnovnim mjerama i to će biti nešto što će u budućnosti morati cijela zajednica više raditi”, kazao je Skočibušić uz napomenu da je higijena pola zdravlja.
Zbog toga je pozivao sve odgojne i obrazovne ustanove da se više pažnje posveti higijeni, jer kako ističe samo tako možemo prevenirati pojavu svih zaraznih bolesti.
Upravo nedostatak higijene uzrokuje i pojavu stjenica u posteljini, te vaški odnosno ušiju kod djece u vrtićima i školama, ali je, kako ističe Skočibušić, napredovanjem zdravstvenog sistema taj problem moguće riješiti preparatima koji su dostupni u apotekama, odnosno u lancu javnog zdravstvenog sistema i to opet uz preporučene higijenske mjere.
Podsjeća da je higijena bila osnovna mjera zaštite i u vrijeme pandemije covida-19, iz koje se izašlo zahvaljujući saradnji javnog zdravstvenog sistema na svim nivoima, te podsjetio da se u 100 godina mnogo toga uradilo u institucionalnom zdravstvu.
Šefica sektora javnog zdravstva FBiH Aida Ramić Čatak smatra da je značajno naglasiti koliko se malo promijenila definicija javnog zdravstva za posljednjih 100 godina, uprkos prirodi globalnih javno-zdravstvenih aktualnosti.
Simbolično prije 100 godina, kako ističe, prva definicija javnog zdravstva je, da je ono umijeće prevencije bolesti i produženja očekivane dužine života i promocije zdravlja kroz organizirane napore zajednice, edukacije i informiranja stanovništva.
“I 100 godina kasnije sve ono što radimo kroz institucionalno javno zdravstvo je zapravo usmjereno na unaprjeđenje zdravlja stanovništva, kroz jačanje individualne i kolektivne odgovornosti za zdravlja s jedne strane, a s druge strane, kako da djelujemo korektivno na zdravstveni sistem da bi isti učinkovito i racionalno odgovorio na potrebe svih nas. Analize pokazuju da ne postoje idealni i savršeni zdravstveni sistemi,nego samo oni koji se kontinuirano unaprjeđuju, prateći potrebe zdravlja stanovništva i racionalnog korištenja resursa. U tome i leži specifičnost djelovanja institucionalnog javnog zdravstva koje nema granice u disciplinama”, kazala je Ramić Čatak navodeći kako sve rade u službi zaštite stanovništva.
Sektor zdravstvene ekologije je kako naglašava organiziran u dvije laboratorijske službe u Sarajevu i Mostaru, te službu za zaštitu od zračenja.
“Djelatnost sektora je definirana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stanovništva na nivou Federacije BiH, Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Zakonom o hrani koji je donesen 2004. godine i usklađen je sa direktivom EU. U okviru službi funkcionišu odjeli koji se bave ispitivanjem fizičkohemijskih, mikrobioloških, bioloških i radioloških parametara, a u okviru kojih su laboratorije koje su akreditirane prema zahtjevima standarda, čime dokazuju svoju vjerodostojnost i validnost rada”, kazala je Šarac.
Ističe kao ova služba ima odličnu saradnju sa inspekcijskim službama, Agencijom za sigurnost hrane, Agencijom za vodno područje slivova Jadranskog mora, Agencijom za nadzor na tržištem, te proizvođačima, gdje je osnovni cilj osigurati sigurna proizvod na tržištu FBIH.
“Cilj je držati pod kontrolom hranu, vodu i predmete opće upotrebe koji mogu svojim kontaminantima ugroziti zdravlje stanovništva i samim time osnovni cilj nam je da osiguramo i zaštitimo zdravlje stanovništva, jer zdravi su ljudi u zdravoj zajednici”, zaključila je Šarac.