RTV BPK
Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o globalnim rizicima za 2024. godine konstatira da su lažne informacije, rastući sukobi i ekonomska neizvjesnost među najrasprostranjenijim rizicima s kojima se treba suočiti ove godine.
Istraživanje uzima u obzir stavove 1.500 lidera u različitim sektorima, uključujući biznis, akademsku zajednicu, civilno društvo i vladu, te iznosi najdominantnije rizike uočene ove godine.
Lažne informacije usljed jačanja umjetne inteligencije (AI)
Na osnovu mišljenja 53 posto ispitanika, lažne informacije, dezinformacije i misinformacije izazvane umjetnom inteligencijom smatraju se jednim od najvećih rizika u naredne dvije godine, kaže Globalna anketa o percepciji rizika. Ovo uključuje cenzuru i nadzor i pitanja sigurnosti s AI tehnologijama. To uključuje i cyber nesigurnost i koncentraciju tehnološke moći.
Kao što se vidi i u dva vođena rata, između Rusije i Ukrajine, i između Hamasa i Izraela, umjetna inteligencija je, između ostalih tehnoloških alata, uveliko korištena od obje strane za stvaranje lažnih i obmanjujućih slika, zbog stvaranja podrške.
U 2024. godini lažne informacije mogu nastaviti da stvaraju nestabilnost i nepovjerenje u vlade i regulatorna tijela, kao i medijske izvore, smatraju ispitanici. Ne samo da bi to moglo dovesti do još polariziranijih stavova, prema mišljenju 46 posto ispitanika, već bi moglo izazvati i više okršaja i sukoba, posebno u zemljama s već nestabilnom ekonomijom.
Dezinformacije bi mogle izazvati haos i u izbornim procesima koji se dešavaju u nekoliko zemalja i ove i naredne godine.
Eskalacija ili izbijanje novih oružanih sukoba
Na osnovu 25 posto ispitanika, eskalacija ili izbijanje međudržavnih oružanih sukoba vjerovatno će biti jedan od najvećih rizika ove godine. Njih 19 posto vjeruje da bi napadi na kritičnu infrastrukturu također mogli biti problem, a 12 posto ih je zabrinuto zbog određenog slučajnog ili namjernog nuklearnog događaja. Nekih 11 posto vjeruje da bi moglo doći do porasta nasilnih građanskih štrajkova i nereda.
U 2024. godini eskalacija sukoba se mogla vidjeti na tri vitalna žarišta, odnosno u Izraelu, Ukrajini i Tajvanu. To bi moglo imati potencijalno dalekosežne ekonomske, geopolitičke i sigurnosne posljedice.
“Sva tri područja nalaze se na geopolitičkoj raskrsnici, gdje velike sile imaju svoje interese: nafta i trgovinski putevi na Bliskom istoku, stabilnost i ravnoteža snaga u istočnoj Europi i napredni tehnološki lanci opskrbe u istočnoj Aziji”, navedeno je u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma.
Svaki bi mogao dovesti do šire regionalne destabilizacije, direktnog privlačenja velikih sila i eskalacije razmjera sukoba. Sva tri također direktno uključuju snage za koju se smatra da posjeduju nuklearne sposobnosti.
Ekonomska nesigurnost
Oko 42 posto ispitanika vjeruje da će rastući troškovi života i dalje biti problem u 2024. godini, dok 33 posto očekuje ekonomski pad. Očekuje se da će doći do nedostatka vještina i radne snage, smatra 13 posto ispitanika, dok 14 posto vidi problem javnog duga kao potencijalni problem.
“Tokom proteklih nekoliko mjeseci, brojne glavne centralne banke, poput Federalnih rezervi SAD-a, Evropske centralne banke i Banke Engleske, agresivno su pooštrile monetarnu politiku. Iako je ovo možda donekle stavilo inflaciju pod kontrolu i za dlaku izbjeglo globalnu recesiju do sada, kratkoročni izgledi ostaju mutni zbog brzih domaćih kretanja na ključnim tržištima i geopolitičkih događaja”, tvrdi se u istraživanju.
Međutim, izvještaj se ne fokusira samo na ono što vidi kao potencijalne probleme u 2024. godini, već navodi kako najbolje odgovoriti na ove globalne rizike.
Lokalizirane strategije
Lokalizovane strategije su jedan od bržih, lakših i efikasnijih načina da se bolje pripremite i ublažite utjecaj nekoliko ovih globalnih rizika.
Primjer zato je, recimo, Kina, koja nameće zakone o obilježavanju fotografija i sadržaja generisanih od vještačke inteligencije, što bi moglo pomoći u suzbijanju dezinformacija.
Probojni napori
“U nekim slučajevima, djelovanje pojedinca ili entiteta može biti dovoljno da obezbijedi ‘proboj’ razvoj za rješavanje rizika ili da posluži kao pozitivna prekretnica za alternativno sigurno stanje”, navodi se.
Obično se vide u zdravstvu, tehnologiji, industriji ili identifikaciji rizika. Jedan od novijih primjera bio bi razvoj vakcina protiv Covid-19. Probojni napori obično zahtijevaju značajna ulaganja u istraživanje i razvoj, ali mogu biti vrijedni truda, jer mogu riješiti i ublažiti niz globalnih rizika.
Kolektivne akcije
Dok se bore i smanjuju utjecaj globalnih rizika ove godine, kompanije, pojedinci i vlade mogu uočiti veću potrebu da se udruže, ka zajedničkim ciljevima i inicijativama.
S druge strane, kompanije i vlade bi se mogle fokusirati na veće projekte kao što je prelazak na obnovljive izvore energije za svoje poslovanje i više ulaganja u ciljeve klimatskih promjena. Iako su akcije različite po obimu i veličini, sve su usmjerene ka istom cilju.
Prekogranične koordinacije
Prekogranična koordinacija i saradnja ostaje jedan od najvažnijih načina za izbjegavanje ili smanjenje globalnih rizika.
To se može učiniti na različite načine, kao što su sporazumi o neširenju nuklearnog oružja, pridržavanje minimalnih standarda koji se odnose na globalna pitanja kao što su klimatske promjene i međunarodni sporazumi za pitanja kao što su slobodna trgovina i sigurnost.
klix.ba