Poražavajući podaci koji mnogo govore i o nama: BiH je na samom dnu u vakcinaciji protiv morbila

Još 19. januara na području Tuzle i Živinica proglašena je epidemija morbila te je naglašeno kako je od 1. januara registrovano 48 slučajeva ovog oboljenja. Vrlo brzo, uslijedila je lančana reakcija te su zdravstveni radnici u Kantonu Sarajevo saopćili kako je na ovom području potvrđeno 11 slučajeva morbila kod djece.”Do sada imamo potvrđenih 11 slučajeva i još se ne nalazimo u fazi epidemije. Jedno dijete bilo je hospitalizirano na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a te je danas otpušteno s liječenja. Dvoje druge djece koje je primljeno danas ima blažu kliničku sliku”, rekao je kantonalni ministar zdravstva Enis Hasanović koji je pozvao roditelje da u što većem broju dovedu djecu na vakcinaciju.

Iako je u decenijama iza nas vakcinacija beba, ali i djece predstavljala nešto oko čega se ne postavlja mnogo pitanja već se prije svega razmišlja o zdravlju djece, ali i šire zajednice, u međuvremenu se situacija promijenila. Ne ulazeći u sve faktore koji su utjecali na pad procenta vakcinisane djece od brojnih bolesti, evidentno je kako je negativan trend primijetan kako na Balkanu, tako i na širem području Evrope.

Konkretno, govoreći o morbilima, procjenjuje se kako je u svijetu u 2021. godini bilo oko 128.000 smrtnih slučajeva uglavnom među nevakcinisanom djecom mlađom od pet godina.

Tim povodom, Sjvetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je hitno upozorenje zbog alarmantnog porasta broja slučajeva oboljelih od morbila širom Evrope.

Zabrinutost povodom ovog problema podijelio je i šef WHO-a za Evropu Hans Kluge.

“U Evropi smo zabilježili 21.000 slučajeva hospitalizacije i pet smrtnih slučajeva od morbila. Od vitalnog je značaja da sve zemlje budu spremne da brzo otkriju I blagovremeno reaguju na epidemije morbila”, poručio je Kluge.

Porazni statistički podaci

Kada se generalno govori o procesu vakcinacije u regiji Evrope, evidentno je kako je trend vakcinacije protiv morbila u padu.

Ukoliko se sagledaju podaci WHO-a do 2022. godine za Evropu, može se vidjeti kako je u regiji dvije doze vakcina primilo 91 posto stanovnika, što je otprilike broj koji se manje-više kreće na istom nivou godinama unazad.

Međutim, ako se analizira nivo Balkana i svake države, može se reći kako su podaci zabrinjavajući, naročito za Bosnu i Hercegovinu.

Iako je iz statističkih pokazatelja jasno kako se pad vakcinacije bilježi u svim državama regije, posebno zabrinjava činjenica da je, prema podacima iz 2022. godine, u Bosni i Hercegovini dvije doze vakcina protiv morbila primilo 60 posto populacije, što je znatno ispod propisanog nivoa WHO-a od 95 posto.

Pad broja vakcinisanih posebno je prisutan od 2019. godine kada je vakcinisano 68 posto populacije. Godinu ranije, taj postotak je iznosio 76 posto, a 2017. godine 80 posto.

Uprkos činjenici da ni u susjedstvu situacija sa trendom vakcinacije nije mnogo bolja, u svim državama regije postotak vakcinisanih i dalje je mnogo bliže cilju od 95 posto nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini.

S obzirom na ovakav trend, vrijedi podsjetiti na to kako bi djeca trebala primiti dvije doze vakcina protiv morbila kako bi ostala imuna.

Prema uputama WHO-a, prva doza obično se daje u dobi od devet mjeseci u zemljama u kojima su boginje česte i 12-15 mjeseci u drugim zemljama.

Drugu dozu treba dati u djetinjstvu, obično sa 15-18 mjeseci.

Vakcina protiv morbila u upotrebi je već 60 godina, a u 2022. godini na svjetskom nivou otprilike 22 miliona novorođenčadi propustilo je barem jednu dozu vakcine protiv ove opasne bolesti. Bolesti koja je bila nadomak toga da se iskorijeni, ali je zbog nemara brojnih pojedinaca ponovno dospjela u fokus javnosti.