RTV BPK
Iako tokom cijele sedmice bilježimo visoke temperature, meteorolozi su za danas i sutra (četvrtak i
petak) najavili vrhunac drugog ovogodišnjeg toplotnog vala. Visoke temperature zraka mogu da
veoma nepovoljno utiču na zdravlje i kod potpuno zdravih osoba. Utjecaju visokih temperatura zraka
najviše su izložene osjetljive skupine kao što su mala djeca, trudnice, hronični bolesnici, starije osobe,
kao i ljude koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca, ističu iz Instituta za zdravlje i
sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kako dolazi do sunčanice
Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji poput tvorničkog pogona,
potrebno je poznavati pravila samopomoći, te prve pomoći unesrećenome do dolaska hitne medicinske
službe. Podsjećamo, broj na koji možete nazvati hitnu medicinsku službu je 124. Glavni neprijatelji
našeg organizma ljeti su sunčanica i toplotni udar koji su tokom posljednjih godina znatno u porastu
zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
– Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno
izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom
kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u
glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu.
Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na
pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi
sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa čak i komatoznim stanjem, ističe dr. Elma Kuduzović,
rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.
Razlika između toplotnog udara i sunčanice
Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog
izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, jer je u
takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma. Toplotni udar se može desiti
radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili
mornaru pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanom autu, javnom prevozu, čak i stanu. U
takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno
raste i doseže vrijednosti i do 40 stepeni Celzijusove skale.
Kako navode iz INZ-a, razlikuju se klasični i naporom izazvani toplotni udar. Klasični se razvija
tokom dva do tri dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a pristup
tečnosti je ograničen. Naporom izazvani toplotni udar razvija se naglo, kod zdravih, aktivnih ljudi
(npr. sportaša, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama. Simptomi su jaka
glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i
povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i
ubrzano.
Prva pomoć
U slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenirati i odmah početi sa rashlađivanjem.
Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je
postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati
u normalu.
Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u
nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu
temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati. Jako je važno nadoknaditi
izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utječu na krvotok,
posebno kafu i alkohol, ističe dr. Kuduzović.
Ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, kad je
osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti; kad osoba uporno povraća i sve je
slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara koji će utvrditi
da li se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima
ili bakterijama).
Prevencija
Potrebno je ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u
hladovini ili klimatizovanoj prostoriji; adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim
obodom od prozračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od
prirodnih tkanina i svjetlijih boja. mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.
Važno je nadoknađivati kalij i magnezij, koje uz natrij i hlor organizam naročito gubi.
U Institutu kažu da je, zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti tijelu i
koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je
unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića
koja će samo pojačati dehidrataciju. Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a
ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se
znatno razlikuju.
INZ