RTV BPK
Nakon što je Memorijalni centar Sarajevo objavio online platformu heroji.ba koja
predstavlja prvu jedinstvenu bazu podataka o šehidima i poginulim boracima Armije i MUP-a
RBiH više od trideset godina nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, sa ciljem očuvanja
sjećanja na njih, a koja ima omogućenu opciju kontinuiranog ažuriranja podataka, u
javnost je istupio Prijedorčanin Edin Ramulić, žrtva prijedorskog logora i član porodice
ubijenih, ukazujući na nepravilnosti i predstavljanje ubijenih civila Prijedora kao pripadnika
Armije RBiH.
Memorijalni centar Sarajevo je odmah reagovao i ustanovio softversku grešku koja se
desila korištenjem urneka predviđenog za biografije poginulih pripadnika Armije i MUP-a
RBiH, koji uz biografiju imaju i sliku armijskog grba. Trenutno je u toku ispravljanje greške
u softveru i ažuriranje baze podataka, zbog čega je onemogućen pristup stranici heroji.ba.
Važno je istaći, da niti u jednom dijelu pisanog teksta biografija ubijenih Prijedorčana isto
nije bilo navedeno, već su iste napisane shodno ustupljenim informacijama iz knjige „Ni
krivi, ni dužni“.
Također, važno je naglasiti da prikazano nije svjesno niti sa namjerom napravljeno, što je
evidentno i na osnovu biografskih podataka – ukoliko je prikazana biografija ubijenog
djeteta sa slikom i uz nju armijski grb, tendenciozno je govoriti o namjeri jer se lako
može utvrditi nelogičnost u takvim podacima. Treba imati u vidu da je kapitalni projekat
„Heroji“, projekat na kome se permanentno i trajno radi, a u protekle dvije godine, tim
Memorijalnog centra Sarajevo je neumorno radio na prikupljanju podataka, terenskim
provjerama, što pretpostavlja ogroman posao dodatno otežan protokom vremena od agresije
do danas.
Nadalje, Memorijalni centar Sarajevo je u samu platformu ugradio mogućnost slanja
korekcija, sugestija i pozvao javnost i širu društvenu zajednicu da se aktivno uključi u
popunjavanje, ažuriranje i uređivanje online platforme, jer je interes Memorijalnog
centra Sarajevo da informacije na platformi budu činjenično tačne i što obuhvatnije.
Gospodin Edin Ramulić je imao mogućnost da svoje zamjerke uputi direktno na adresu
Memorijalnog centra Sarajevo i na taj način uvidi da ne postoje skrivene agende niti namjere
koje navodi u svome javnom istupanju.
DODATNO OBRAZLOŽENJE
Ono što je važno napomenuti jeste da su na platformi mapirana mezarja poginulih branitelja i
mezari šehida te da se pojam „šehid“ pravno i u praksi od agresije pa do današnjeg dana
koristi u dvojakom smislu. Postoji razlika u upotrebi ovog pojma na području entiteta
Federacije i entiteta RS-a. Pojam „šehid“ se prvenstveno spominje u Zakonu o pravima
branilaca i članova njihovih porodica Federacije Bosne i Hercegovine, a preuzet je i kao
osnov postupanja i za regulisanje statusa porodica poginulih branitelja/boraca, odnosno
šehida i na nižim nivoima vlasti u FBiH. Od rata na ovamo, na tom polju postoje problemi za
koje su potrebne izmjene i amandmani na postojeće zakone, budući da za mnoge, među
kojima su primjera radi maloljetni borci, ili žene pripadnice Armije RBiH, formalno – pravni
status nije adekvatno riješen te bi jedino riješenje bilo ono koje bi dolazilo sa nivoa države,
što je, naravno onemogućeno. Stoga, u manjem bh. entitetu pitanje „šehida“ je pitanje
poginulih i ubijenih Bošnjaka i pitanje kojem je uglavnom posvećena Islamska zajednica, kao
subjekt koji vodi brigu o mezarjima u tom entitetu i prema tome i partner na projektima ovog
tipa. S tim u vezi, pojam „šehid“ se u entitetu RS-u odnosi i na civilne žrtve masovnih zločina
i zločina genocida.
Islamska zajednica je još odavno uspostavila poseban dizajn šehidskih nišana i utvrdila
natpise koji će ih krasiti, s ciljem da mezari šehida budu prepoznatljivi i razlikuju se od
ostalih. Nakon završetka rata raspisan je konkurs, nakon čega je formirana „Republička
komisija“ sastavljena od uglednih stručnjaka. Njihov zadatak bio je pronalazak idejnog
rješenja za šehidski nišan. Komisija je usvojila prijedlog akademskog slikara i profesora na
Akademiji likovnih umjetnosti, Salima Obralića.
Memorijalni centar Sarajevo je u prijedorskoj regiji, odnosno entitetu RS mapirao mezarja
koja sadrže ovu vrstu nišana i svakako time je mapirao i mezare žrtava zločina u Prijedoru.
Važno je svakako napomenuti i to da u Bosni i Hercegovini, nakon Dejtona, postoje različiti
narativi o karakteru rata, o samoj državi Bosni i Hercegovini, njenom ustroju i ustavu i
naravno rušilački i secesionistički diskursi i agende te da je jako teško, u takvom
kompleksnom sistemu koji je u stalnom stanju više ili manje destabilizacije, raditi na jednom
ovako značajnom projektu. Svakako se zaboravlja i činjenica da je kasnije formirana Armija
RBiH zapravo većinski armija sastavljena od građana, predratnih civila – dobrovoljaca koji
su, usljed agresije stali na branik svojih kućnih pragova. Ovo je važno zarad razumijevanja
vizure iz koje u svojim aktivnostima polazi Memorijalni centar Sarajevo i radi razumijevanja
ukupnog konteksta.
Memorijalni centar Sarajevo se nada da će aktivnosti i projekti koje provodi, u javnosti i
društvu polučiti pozitivne efekte, ali i konstruktivne javne rasprave i dijalog, a ne neosnovane
optužbe, budući da je misija i vizija centra njegovanje i promocija kulture sjećanja i zaštita
istine od bilo kakvog oblika revizionizma, dnevno-političke instrumentalizacije i
utilitarizacije poginulih i žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Ovim putem, svim porodicama žrtava koje su se na bilo koji način našle povrijeđenim,
želimo uputiti iskreno izvinjenje i istovremeno ih još jednom pozvati da sve sugestije,
komentare, fotografije i druge dokumenete vezane za projekat mapiranja dostave
Memorijalnom centru Sarajevo putem e-maila: heroji@mcsarajevo.ba ili putem same
platforme. Važno je, na kraju, još jednom istaći, da plaftorma heroji.ba, ne predstavlja
niti podrazumijeva konačni spisak ubijenih tokom agresije na Republiku Bosnu i
Hercegovinu.