RTV BPK
FOTO:agencije
Vraćanje optužnica na doradu nije nova praksa kod tužilaštava u Bosni i Hercegovini, druga pojava je pozivanje velikog broja svjedoka što dovodi do dugogodišnjih procesa pred sudom.
U slučaju protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića Sud Bosne i Hercegovine je vratio Tužilaštvu BiH na doradu optužnice jer tužilaštvo nije preciziralo koje je krivično djelo počinjeno te kakva je uzročno posljedična veza onoga za što se tereti Dodik i onoga za šta se tereti Lukić.
Istu sudbinu je imala optužnica i u slučaju protiv bivših pripadnika i komandanata Armije RBiH zbog zločina u mjestu Jošanica kod Foče počinjenih u decembru 1992. godine, kao i zločina na području Višegrada i Čajniča.
Advokat Asim Crnalić objašnjava da se optužnice vraćaju jer imaju određene nedostatke.
“Propisano je zakonom koje dijelove optužba trena imati. Najčešće su pogreške u činjeničnom opisu djela koje se stavlja na teret, pa sud smatra da nema dovoljno navoda u tom činjeničnom opisu iz koje bi proizašao zaključak o počinjenom krivičnom djelu. Nakon toga se traži od tužilaštva da to dopuni”, kaže Crnalić.
Navodi da nije nenormalno da se takve stvari dešavaju, a nije ni tako često da se optužnice vraćaju na popravak te da nema zabrinjavajući broj takvih slučajeva.
Slučaj Jošanica
U predmetu protiv 13 pripadnika Armije Bosne i Hercegovine zbog zločina u mjestu Jošanica kod Foče i na području Višegrada i Čajnića, tužilaštva je najavilo ispitivanje više od 400 svjedoka.
“Kada god tužilaštvo predloži preveliki broj svjedoka, jasno je da će suđenje trajati godinama”, kaže Crnalić.
Crnalić kaže da po njegovom mišljenju veliki broj svjedoka nije neophodan da bi se dokazali navodi optužbe.
“Na iste okolnosti se poziva desetak i više svjedoka što nema potrebe. Ako imate jednog ili dvojicu svjedoka vi ste taj navod optužnice dokazali, naravno pod uvjetom da je iskaz svjedoka podudaran navodu optužbe”, pojašnjava Crnalić.
On tvrdi da to što će više svjedoka govoriti ne znači da time Tužilaštvo ima jaču dokaznu snagu. Naglašava da je važan kvalitet svjedočenja, a on je vezan za uvjerenje suda da svjedok govori istinu.
“Ovdje kvantitet ne prelazi u kvalitet po dijalektičkom metodu, nego je bitno da kada svjedok govori pred sudom da mu sud vjeruje i da na kraju sud iz onoga što je svjedok rekao da postoje činjenice, odnosno da su postojale činjenice ili da se događaj zbio kako je svjedok opisao. Jedan svjedok može biti daleko uvjerljiviji od pedeset svjedoka”, zaključuje Crnalić.
klix