Zašto je Dodikov prijedlog sporazuma o suverenitetu BiH zamka

26. Septembra 2023. Bosna i Hercegovina

FOTO:agencije

Milorad Dodik je političar koji u kontinuitetu nameće ritam političkih tema. Iako je svjestan da dobar dio njegovih prijedloga nema ni teoretsku šansu, on ne odustaje i jer političke protivnike svjesno crpi i umara različitim zahtjevima.

Posljednji u nizu njegovih zahtjeva je ideja da Parlament BiH usvoji Sporazum o punom suverenitetu Bosne i Hercegovine. Ko ne poznaje Dodika i njegovu politiku mogao bi zaključiti da u takvom zahtjevu nema ništa sporno. Jer BiH je suverena država pa bi se nekom vrstom deklaracije, a u cilju političke stabilnosti to samo potvrdilo.Međutim, ne predlaže Dodik ovu deklaraciju ili sporazum jer je odjednom postao patriota ili jer je shvatio da će voditi državotvornu politiku, već zbog svojih ranijih ciljeva. Kada ovaj prijedlog bude odbijen, Dodik će po dosadašnjoj praksi vjerovatno nastaviti političku bitku kritikama kako domaći političari nisu podržali prijedlog da se BiH oslobodi stranog utjecaja.

Naime, Dodik i njegova stranka SNSD godinama osporavaju državni suverenitet, naglašavajući tzv. entitetski suverenitet. Tako je dio prijedloga koji je Dodik stavio na sto obuhvaćen zahtjev da se odmah izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH te da prestaje mandat OHR-a, odnosno visokog predstavnika u našoj zemlji.

Svjestan je Dodik da za takve zahtjeve neće dobiti podršku, ali svejedno u tekstu sporazuma pokušava utemeljiti neke fraze koje godinama gradi i koje politika iz RS-a pokušava podmetnuti kao fakte.

Jedna od njih je konstrukcija da je “BiH sastavljena od dva entiteta”. Iako neminovno u Dejtonskom sporazumu piše da se BiH sastoji od (consist of) dva entiteta, u narativu Dodikove politike se koristi fraza “sastavljena od” (composed). Ključni detalj takvog pristupa je da se istraje na priči da je BiH doslovno sklop sastavljen od nekih elemenata. A ono što je sastavljeno se može i rastaviti. Zbog toga je i toliki trud u pokušaju da se koristi taj termin.

Dalje u prijedlogu je navedeno da je Bosna i Hercegovina zajednička država tri konstitutivna naroda – Srba, Bošnjaka i Hrvata i ostalih naroda i građana, a njena ustavna struktura će se razvijati na osnovu dogovora i konsenzusa kao temeljnih vrijednosti svake višenacionalne države.

I u ovoj frazi se može tražiti zamka. Iako je neminovno da je BiH država svih onih rođenih u njoj, da postoje tri konstitutivna naroda i oni koji se ne izjašnjavaju tako već drugačije, Dodik u ustavnu strukturu pokušava naglasiti konsenzus. A to bi mogla biti vrlo rastezljiva kategorija pa bi se hipotetički sutra neko mogao pozvati da se naprimjer odluke Ustavnog suda mogu smatrati donesenim smao ako za odluku glasa predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

klix