Zašto je pitanje okoliša postalo pitanje sigurnosti i mira?

Znamo li šta radimo planeti Zemlji? Svojim svakodnevnim navikama doprinosimo zagađenju okoliša, a naše prakse doprinose globalnom zatopljenju. Kako mijenjati naše ponašanje i koje su najbolje prakse za smanjenje zagađenja govorilo se prilikom prezentacije projekta „Prakse za održiv život“.

Nakon predstavljanja projekta u Ovalnoj sali Gradskog vijeća Sarajeva održana je i panel diskusija na temu „Zašto je pitanje okoliša postalo pitanje sigurnosti i mira?“

Ovom događaju prisustvovali su studenti, mladi profesionalci i učenici završnih razreda srednje škole.

Panelisti su bili prof. dr. Sanela Klarić, prof.dr. Sanjin Gutić i federalni zastupnik Belmin Zukan, a panel je moderirao autor projekta i Fellow fondacije „Humanost u Akciji“, Isa Zuhrić.

Prisutnima se obratio i stručni saradnik za edukaciju i promociju projekata KJKP „RAD“, Muzafer Zorlak, koji je govorio o sortiranju otpada u Sarajevu.

Tokom diskusije čulo se da navike koje smo razvili kako bismo živjeli brže i udobnije, kako se ispostavilo, imaju značajan efekat na životnu sredinu. Naš svakodnevni život je upravo onaj aspekt ljudskog postojanja koji ima najveći otisak u prirodi. Naš prehrambeni otpad značajno doprinosi globalnom zagrijavanju, a elektronske uređaje napajamo energijom koja potiče iz sagorijevanja uglja.

„Zagađenje negdje izlazi, možda vozite električno auto, ali to auto još uvijek ide na ugalj, jer 70% električne energije u BiH još uvijek dolazi iz termoelektrana koje sagorijevaju ugalj“, rečeno je tokom diskusije.

Projekat Prakse za održiv život realizovan je u u sklopu programa Summer Fellowship Fondacije „Humanost u Akciji“ (HIA) uz podršku National Endowment for Democracy US. Projekat predstavlja set 14 praksi – preporuka kako na neradikalan način možete doprinijeti održivijem životu u Bosni i Hercegovini kroz

promjenu svojih svakodnevnih navika kao i izvještaj o otisku našeg svakodnevnog života na okoliš u BiH sa osvrtom na stanje okoliša u BiH.

Prakse predstavljaju navike koje svaki individualac može pratiti u nekoj mjeri, te uz to nude edukativni element, a promjene koje pojedinci donose svojim djelovanjem su za neke od praksi čak i mjerljive.

Ciljevi ovog projekta bili su potaknuti ljude na kolektivno djelovanje i važnost istog, podizanje javne svijesti i isticanje vrijednosti aktivnog demokratskog građanstva i aktivizma kroz informisanje sebe i drugih u bh. društvu. Ovi ciljevi jasno su istaknuti kroz 14 praksi koje pozivaju javnost na djelovanje, baš kao što su to učinili i panelisti prilikom diskusije.

Sanela Klarić, zastupnica u Domu naroda Parlamenta FBiH i profesorica arhitekture istakla je važnost korištenja autohtonih materijala u arhitekturi za termoizolaciju, poput ovčije vune. Korištenje autohtonih materijala, dodala je, predstavlja održiviji razvoj u jednoj zemlji, te samostalnost u vidu izvora resursa, što je krucijalno za sigurnost jedne zemlje.

Sanjin Gutić, profesor fizikalne hemije na PMF-u osvrnuo se na važnost zelenog vodika koji je proizveden korištenjem energije vjetra ili solarne energije. Istakao je da, u svijetu koji je ovisan o energentima, vodik kao energent koji može proizvoditi svaka zemlja, značajno bi doprinio sigurnosti i izgradnji mira, ako bi se počeo koristiti kao primarni energent. Napomenuo je da je produkt sagorijevanja vodika vodena para.

Belmin Zukan, zastupnik u Predstavničkom Domu Parlamenta FBiH, istakao je važnost energetske tranzicije u BiH, kao faktor za EU integraciju BiH, te se osvrnuo na činjenicu da EU uvozi pored od 20% na sve proizvode u čijem je proizvodnom procesu korištena „prljava“ energija, što može ugroziti ekonomsku sigurnost BiH, ako se ne izvrši energetska tranzicija. Takođe se osvrnuo na činjenicu da je ljude u BiH strah promjene, te potrebu za boljom informisanjem javnosti.

Isa Zuhrić, HIA Fellow, autor projekta poručio je da je ohrabren velikim brojem mladih koje interesuje ova tema i koji razmišljaju o uticaju svog života na životnu sredinu.

„Drago mi je vidjeti da postoji veliki interes za ovu temu i želja za promjenom. Ovo je samo početak mog rada na ovom projektu i rada na ovoj temi, tako da se nadam da ću vidjeti još više interesa na projektnim aktivnostima u budućnosti. Entuzijazam mladih ljudi njihova želja za promjenom daje mi nadu da ćemo uspjeti postići održivost u bliskoj budućnosti. Ipak, pravo na čist, održiv i zdrav okoliš i jeste univerzalno ljudsko pravo“, rekao je Zuhrić.

 

fena.ba