RTV BPK
Jošanica. Foto: BIRN BiH
Tužilaštvo BiH predložilo je da se produže mjere zabrane optuženima kojima su već izrečene, ali i odredi zabrana sastajanja i komuniciranja, međusobnog i sa ostalim svjedocima koji se terete za zločine u Foči, Višegradu i Čajniču, čemu su se Odbrane usprotivile.
Tužilac Vladimir Simović je zatražio produženje mjera zabrane za Rašida Sobu, Šefku Glušca, Zakira Jamaka i Adema Fehrića, koji su, sa još devet nekadašnjih komandanata i pripadnika Armije BiH, optuženi zbog zločina u mjestu Jošanica kod Foče, Višegradu i Čajniču.
Kako je rekao, smatra da i dalje postoje razlozi da se mjere zabrana produže, ne precizirajući koje su im mjere ranije određene.
U odnosu na optužene Ferida Buljubašića, Ahmeta Sejdića, Bahrudina Muhića, Mustafu Polju, Envera Kusturu, Muhameda Liska, Sakiba Čakara, Izeta Sejdića i Munira Nalu, Tužilaštvo BiH je zatražilo određivanje mjera zabrana sastajanja sa svjedocima na stotinu metara, komuniciranja sa optuženima i drugim osobama.
“Predložio bih i oduzimanje putnih isprava i korištenja lične karte za prelazak preko granice”, kazao je Simović, a nakon reagovanja sutkinje Enide Hadžiomerović, on je pojasnio da je ovo dodatna mjera koja nije obrazložena u prijedlogu.
Prema njegovim riječima, nema dokaza da neko od optuženih ima namjeru da pobjegne ili ima neku povezanost s drugim zemljama.
Ovih 13 optuženih se terete za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti u Jošanici kod Foče počinjene u decembru 1992. godine, kada je ubijeno 56 civila srpske nacionalnosti, ranjeno oko deset, a kuće, imovina, poljoprivredni i pomoćni objekti su zapaljeni i uništeni.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije je objavila TV Justice i analizu o neprocesuiranom zločinu koji se desio na Nikoljdan, 19. decembra 1992., kada je ubijeno više od 50 osoba srpske nacionalnosti, među kojima troje djece – dvoipogodišnja Danka, desetogodišnja Dragana i sedmogodišnji Dražen.
Osim za ovaj zločin, Tužilaštvo tereti Sejdića, kao nekadašnjeg komandanta brigade i člana štaba Teritorijalne odbrane, za zločine u selima Klisure, Bursići i Hadrovići u općini Višegrad počinjene u augustu 1992. godine.
Tužilaštvo dodatno tereti Buljubašića – kao komandanta i nadređenu osobu – za ratne zločine počinjene u februaru 1993. godine nad civilima srpske nacionalnosti u selima oko Čajniča, gdje je pri napadu u kojem su vojnici Armije BiH došli preko teritorije Crne Gore na području sela Šapići, Trpinje, Trojan i Ponikve, pucanjem iz automatskog oružja ubijeno 11 civila srpske nacionalnosti – među kojima su bili stariji muškarci, žene i jedno dijete – ranjeno pet, a kuće i imovina su paljeni i uništavani.
Sve odbrane su uložile prigovore na dodatne mjere zabrana, kazavši da ne postoje zakonski razlozi da se o njima raspravlja, te da su oni paušalni, generalni i nekonkretizovani. Uložili su prigovore i na druge mjere zabrana.
Advokatica Jasenka Rešidović je rekla da su Buljubašić i Ahmet Sejdić odlukom Vlade Federacije imenovani u Nadzorni odbor preduzeća UNIS “Ginex” te je predložila da im se dozvoli poslovna komunikacija, ali da ne komuniciraju o predmetu.
“Svi iskazi svjedoka su osigurani. Imamo 428 svjedoka i moj branjenik Muhić ne poznaje većinu. Zabrana kontaktiranja sa optuženima bi dovela do kršenja prava na odbranu”, kazala je advokatica Mirela Kanlić.
Lejla Čović, koja brani optuženog Fehrića, istakla je da njen branjenik nema na koga da utiče, jer ga nijedan od svjedoka ne inkriminiše, dok je advokatica Sabina Mehić istakla da je praksa Suda da se zabrana kontaktiranja sa optuženima ukida nakon potvrđivanja optužnice, a ne da se određuju ovakve mjere.
Mirsad Crnovršanin, advokat optuženog Liske, naveo je da je određivanje mjera zabrane sastajanja sa svjedocima na 100 metara tehnički neizvodljiva jer će biti problem kada oni dođu u sudnicu, gdje će biti na udaljenosti od 15 metara.
“Sud će svaki put morati mijenjati procesno rješenje”, dodao je Crnovršanin.
Sud će odluku o prijedlogu za produženje i određivanje mjera donijeti naknadno.
detektor.ba