Tim povodom, zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović tražio je od Ustavnog suda podatke o tome koliko je Ustavni sud BiH u posljednjih 15 godina donio odluka te u koliko su njih učestvovale strane sudije.
“Međutim, brojevi pokazuju nešto sasvim drugo – strane sudije su učestvovale u donošenju manje od tri posto odluka. U posljednjih 13 godina Ustavni sud je donio skoro 75.000 odluka, a strane sudije su učestvovale u donošenju tek nešto više od 2.000 odluka. Sve ostale su donijele domaće sudije. Većinu jednoglasno”, navodi Magazinović.
Sasa Magazinovic
Poručio je i kako će mnogo veći problem uslijediti zbog neimenovanja domaćih sudija.
“Problem sa neimenovanjem domaćih sudija će rezultirati sa mnogo više odluka u čijem donošenju će učestvovati strane sudije i to je posljedica aktivnosti upravo onih kojima, zamislite, smeta prisustvo stranih sudija. Zapravo, oni koji pokušavaju blokirati rad Ustavnog suda će učiniti da strane sudije učestvuju u donošenju više odluka”, poručio je zastupnik SDP-a.
Inače, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u pravilu donosi odluke na sjednicama Velikog vijeća i na Plenarnim sjednicama. Tokom sastanka Velikog vijeća u donošenju odluka učestvuje šest domaćih sudija dok na Plenarnim sjednicama odlučuju i strane sudije, odnosno svih devet sudija. Ipak, upravo su najvažnije odluke koje se tiču Ustava BiH donošene na Plenarnim sjednicama gdje su učestvovale i strane sudije.
Većina svih članova Suda sačinjava kvorum. Sud donosi odluke većinom glasova svih članova u Plenarnoj sjednici i Velikom vijeću. Malo vijeće koje se sastoji od predsjednika Ustavnog suda i dva potpredsjednika jednoglasno odlučuje o privremenim mjerama. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i objavljuju se u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” te u službenim glasilima entiteta i Distrikta Brčko.
klix