Šta Zakon o sukobu interesa podrazumijeva u praksi: Noćna mora za mnoge domaće funkcionere

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je prekjučer Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH.

Sada je neophodno da ovaj zakon još usvoje i oba doma Parlamenta BiH.

Radi se o jednom od tri zakona koje je EU postavila kao uvjet za BiH da bi s našom zemljom započela pregovore o pridruživanju.

Strožije kontrole

Ovaj zakon uvest će strožije kontrole i sankcije kada su u pitanju okolnosti u kojima nosilac javne funkcije ima privatni interes koji utječe ili može utjecati na nepristrasno i objektivno obavljanje javnih dužnosti.

Nosilac javne funkcije bi u roku od 30 dana od stupanja na funkciju morao podnijeti izvještaj o finansijskom stanju i imovini, a on bi morao sadržavati podatke o pokretnim stvarima u vrijednosti višoj od 2.000 KM, nekretninama, umjetninama, kolekcionarskim predmetima, depozitima u bankama, kao i gotovini u iznosu većem od 5.000 KM.

Zakonom bi bio uspostavljen i jedinstveni registar imovine nosilaca funkcija, a, prema njegovim odredbama, bilo bi moguće obavljati samo jednu javnu funkciju.

Nespojivost obavljanja funkcije odnosi se i na bliske srodnike nosilaca javne funkcije ako oni u ime privatnog preduzeća koriste javna sredstva za finansiranje ili sufinansiranje u iznosu većem od 10.000 KM. Također je predviđeno da funkcioner može primiti dar u maksimalnom iznosu do 200 KM, dok svaki dar u vrijednosti od 100 KM i više moraju prijaviti.

Kraj zloupotrebama

Osobe koje obnašaju javne funkcije također ne mogu koristiti službeno osoblje, javnu imovinu i finansijska sredstva za promociju političkih stranaka.

Jasno je da ovaj zakon neće biti po volji mnogim nosiocima javnih funkcija u BiH, a sve navedene stavke – od sakrivanja imovine, preko korištenja državnih resursa u stranačke svrhe, do primanja skupocjenih darova – bile su gotovo uobičajena praksa.

Jedan od najkrupnijih primjera posljednjih godina svakako je bio onaj suspendiranog i uhapšenog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca. Naime, Debevec svojevremeno nije prijavio imovinu koju posjeduje u Španiji, kao ni dvojni identitet, jer se u ovoj zemlji vodio kao Ranko Debevec Kaveson. Debevec se, podsjetimo, nalazi u pritvoru zbog sumnji za brojna krivična djela, između ostalog i da je, zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem Osmicom, nelegalno špijunirao sudije Suda BiH.

U fokusu javnosti svojevremeno je bila i vila Milorada Dodika u Beogradu koju su javno razotkrili srbijanski mediji.

Ko će zakočiti

Iako Bosna i Hercegovina još nije usvojila sva tri zakona potrebna za početak pregovora, prema našim saznanjima, postoje velike šanse da bi, uprkos tome, naša zemlja mogla dobiti zeleno svjetlo. Najveći problem u vezi s tim predstavljaju Nizozemska i Danska, koje su najskeptičnije prema otvaranju pregovora s BiH. Nakon mišljenja Evropske komisije, Evropsko vijeće bi poslije 20. marta trebalo odlučiti o odobravanju otvaranja pristupnih pregovora.