-U potpunosti poštujući odredbe Ustava BiH i Ustava FBIH, Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, na sjednici održanoj dana 10.06.2003. godine usvojila je Amandmane na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, koji su objavljeni u „Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj 5/03. od 14.06.2003. godine.
Amandmanom broj XIX definisano je da su:
„Bošnjaci, Hrvati i Srbi, konstitutivni narodi na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
Amandmanom broj XX osigurana je zastupljenost konstitutivnih naroda zajedno sa Ostalim u svih organima vlasti, a u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine,do provođenja Anexa 7. Dejtonskog sporazuma.
Nadalje, Amandmanom XXII regulisano je da su službeni jezici Bosanko-podrinjskog kantona Goražde, bosanski, hrvatski i srpski jezik, a službena pisma latinica i ćirilica.
Želimo posebno istaći da je u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde u potpunosti osigurana puna ravnopravnost i konstitutivnost sva tri naroda, navodi se na kraju saopćenja.
Podsjećamo, zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić izjavio je danas na pres-konferenciji u Sarajevu da je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi ustava pet kantona u Federaciji BiH u kojima nije priznata konstitutivnost srpskog naroda ili srpskog jezika i ćirilice.
Istakao je da na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma PSBiH slična inicijativa nije dobila podršku zastupnika SNSD-a, te da je on iskoristio svoje pravo kao član Kolegija tog doma da podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti i očekuje da Ustavni sud BiH u što kraćem roku da mišljenje o tome.
– Time bismo došli u situaciju da pravni sistem po pitanju konstitutivnosti naroda u Federaciji bude isti kao što je već u Republici Srpskoj – rekao je Bosić.
Precizirao je da zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi na odredbe ustava Posavskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog, Zeničko-dobojskog, Bosansko-podrinjskog i Zapadno-hercegovačkog kantona.
Bosić je kazao da se pokazalo da u tim kantonima ne postoji volja da sami promijene sporne odredbe, što je viđeno nedavno kada jedna takva inicijativa nije prošla jer su protiv nje glasali predstavnici hrvatskog naroda.
Naveo je da je u Republici Srpskoj pitanje naziva jezika riješeno na način da u Ustavu piše da su zvanični jezici u RS jezici kojim govore Srbi, Bošnjaci i Hrvati, te da ne bi imao ništa protiv da i u ustavima kantona srpski jezik bude priznat kao jezik kojim govori srpski narod.