Procjene stručnjaka ukazuju na epidemijske razmjere I nesagledive štete: 99 posto površine BPK pod najezdom niza štetnika koji pustoše list I mlade plodove voća, situacija slična I u široj regiji

Prema procjenama lokalnih stručnjaka iz oblasti agronomije 99 posto površine BPK  trpi najezdu štetnika koji bukvalno pustoše voće, šumu I niz poljoprivrednih kultura. Ovaj kanton samo je dio ogromnog područja koje je zahvaćeno najezdom epidemijskih razmjera, tvrde stručnjaci i pitaju se da li bi u ovoj situaciji trebale djelovati nadležne agencije, ali u svakom slučaju vjeruju da stanje na terenu ukazuje na epidemiju.

„Da li postoje takva mjerodavna tijela da to odrede ja ne znam, ali uglavnom mislim da je poprimilo razmjere epidemije. Radi se o štetnicima koje vidite golim okom i ovo je već treća godina kako pričinjavaju veliku štetu. To su razni moljci-tuljičari koji napadaju razne biljne kulture, jabučni savijači, šljivin i trešnjin moljac, lukova muha i dr., razni prelci koji upredaju listove i hrane se mladim lišćem i pupoljcima, savijači lista i ploda, a uz sve to imamo i napad gubara koji je šumska štetočina ali je u toj mjeri razmnožen da se prenosi i na biljne kulture“, pojašnjava  Nasiha Džaka, dipl. ing. agronomije.

Koliko je situacija alarmantna Džaka ukazuje na podatak da je nauka do sada registrovala oko 400 vrsta  savijača a od toga njih 60 isključivo napada voćke.

“ Na terenu sam se susretala  već sa nečim što nazivamo golobrst, a to je situacija kada praktično u cijelom voćnjaku  nemate nijednog zdravog lista. Tako da mi ni ove godine nećemo imati prinose odnosno ono zbog čega ljudi I sade voće”.

Nakon tri elementarne nepogode koje su zadesile agrar prošle godine, ekstremna vrelina, ekstremna hladnoća I najezda štetnika, Džaka ističe da je jasno kako je riječ o poremećajima u kojima  su proteklih godina nestali i prirodni neprijatelji štetnika. Učili smo, ističe džaka da ove epidemije traju pet godina a u petoj kulminiraju I onda se stišaju, ali se pita  da li smo toliko bogati da na terenu cijelo to vrijeme ništa ne poduzimamo. Treba reagovati odmah a ne kada je već pričinjena šteta, jer mehaničke mjere ne pomažu dodaje ona.

“ Sve je napadnuto I mora se djelovati hemijskim sredstvima, to ne trebaju raditi ljudi već bi viši nivoi  trebali da reaguju kada dođe do ovih ekstremnih napada. Zašto se nije reagovalo ne  znam, kontaktirala sam ministarstvo, oni opet federalno gdje su im rekli da naša zemlja ima zabranu avionskog tretiranja, I sad se dešava da ljudi masovno kupuju sredstva, ali ja ne znam koliko je to dobro. Trebalo je reagovati jednom I završiti s tim. I naredne sezone umjesto jabuke proizvdene na domaćim plantažama na našim trpezama naći će se voće iz zemalja u kojima je dozvoljeno tretiranje iz zraka, plodovi biljaka koje su tretirane I više od dvadeset puta“,konstatuje sa žaljenjem Nasiha Džaka.