Održan okrugli sto „Grebak, jučer, danas, sutra“

„Grebak jučer, danas, sutra“ bila je tema okruglog stola koji održan u Goraždu, u okviru programa obilježavanja 1. marta Dana nezavisnosti BiH. Evocirane su uspomene na   Grebak  u najtežim ratnim danima te odata počast svima koji su na putu spasa dali svoje živote. Uz tradiciju koju 23 godine njeguju goraždanski planinari, naglašena je potreba pripreme knjige o epopeji Grepka, koja bi predstavljala trajno svjedočanstvo o Putu spasa kao istinskom simbolu otpora agresiji.

O Grepku i ratnim pohodima koji su za Goražde i desetine hiljada njegovih stanovnika značili život, putu koji je bio žila kucavica grada, o poslijeratnim planinarskim pohodima koji čuvaju sjećanja na Grebak, govorili su organizatori i učesnici i ratnih i poslijeratnih pohoda Mehmed Turčalo, Admir Kuljuh, Mirsad Huseinović, Zijad Deljo, Zajko Šovšić, Hazim Ušanović Baja i Alija Lapo.

Naglašeno je da se, kada se kaže Grebak, vraćaju sjećanja na teško ratno vrijeme, kada je ljudska snaga u borbi sa agresijom i sveukupnim zlom nadilazila sve granice, vrate se sjećanja na vrijeme teško i slavno.

 „ Ovim skupom želimo osvijetliti tu našu stranicu historije na koju trebamo biti ponosni i dati joj na značaju stalno i iznova, jer sve mi se čini da nismo dovoljno uradili. Bojim se da sa mojom generacijom, kada ona ode, da će se to zaboraviti. Drago mi je da je sve ovo dio programa obilježavanj adan nezvainsosti. Mi evo 22 -23 godine hodamo tim stazama, obilježavamo ljeti i zimi i ne damo da se ugasi to njegovanje tradicije Grepka, ali želimo da to bude nešto na što smo ponosni. Mi moramo biti ponosni na to jer zaista Grebak je fenomen i sinonim za ljudsku snagu koja je jača od prirodne sile i od svega što čovjek može da zamisli“ – kazao je Alija Lapo, organizator okruglog stola.

Dodao je da, uz planinarsko društvo koje gaji tradiciju sjećanja na Grebak, to treba činiti i država.

„ Nisu samo pohodi Grebak, o njemu treba pisati, snimati, istraživati, jer mi još nikada nemamo tačan broj žrtava Grepka, dakle treba to uraditi i sa naučne strane“ – smatra Lapo.

S ciljem očuvanja sjećanja na epopeju Grepka predloženo je da se formira redakcija koja bi radila na pripremi građe za knjigu,  koja će biti trajno svjedočanstvo o Putu spasa kao istinskom simbolu otpora agresiji.

„Grebak je negdje trajao 13 mjeseci od jula 1992 do 27.maja 1993. Godine kada je zvanično otišao posljednji kovnoj. Tim putem prešlo je nekoliko stotina hiljada ljudi koji su prošli u jednom ili drugom pravcu, veliki broj je i životom platio taj kilogram brašna koji je nosio na leđima. Jedan broj ljudi je zalutao i završio u zarobljeništvu. Ta velika planina, do tada nepoznata, i jedan veliki čovjek Hasan Turčalo su postali gromada koju treba čuvati kao simbol naroda Gornjeg Podrinja koji je u to vrijeme zavisio od toga“- kazao je Mehmed Turčalo, sudionik ratnih pohoda na Grebak.

Svoje uspomene sa učesnicima okruglog stola podijelio je i Mirsad Huseinović bivši predsjednik Planinarskog saveza BIH koji je zajedno sa goraždanskim planinarima organizirao prvi poslijeratni planinarski pohod na Grebak.

„ Tada sam vidio puno toga što ljudi mogu samo kroz priče čuti a nikako doživjeti, razbacane stvari, skelete, sve ono što nikome ne bih poželio, ali to me učvrstilo još više da organziramo taj pohod baš u zimu, kako bi dočarali sve muke koje imali ljudi. Mnogi su umirali na tom putu, da bi prehranili svoje pordoice. Vjerujem da će mlađi odlaziti na taj pohod i čuvati uspomene na to vrijeme“ – kazao je Huseinović.

Grebak je iznimno važan dio naše najnovije istorije, naša rana i naš ponos, epopeja o kojoj treba govoriti i koja zaslužuje da ima svoje simbolično mjesto i događaje koji će nas okupljati u čuvanju sjećanja. To su svakako budući spomen kompleks Grebak i svi naredni pohodi na Grebak – rečeno je na skupu,  uz podsjećanje da će 23. po redu planinarski pohod „Grebak-put života“  održati u subotu 2. Marta sa više od 80 učesnika iz BiH i susjednih zemalja.

E.Geca./rtvbpk