Na fotografijama koje je Hadžimuhamedović objavila na svom profilu je mihrab Aladža džamije, prije njenog rušenja i kako kaže ‘vrišteći kič njenog ponovnog uništavanja’, a arhitektica se zapitala i ‘ko se to tako neodgovorno poigrava s restauracijom jedne od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini’.
U goraždanskom muftijstvu koje od početka obnove Aladže, ali i prije tog perioda ima veoma značajnu ulogu u cijeloj priči nisu željeli komentarisati bilo kakve objave, ističući da bi to bilo nepristojno, te da postoje stručnjaci uključeni u sami projekat.
“Projekat ponovne izgradnje Aladže džamije je vrlo zahtjevan, kompleksan, složen na puno načina. Mi smo u Islamskoj zajednici učinili sve sa svoje strane da do njene ponovne izgradnje dođe i da Foči, a i cijeloj Bosni i Hercegovini vratimo Aladžu kao mnogostruki simbol. Sve pripremne aktivnosti i sve obaveze tokom gradnje mi smo ispoštovali. Nisam stručan za to što vi spominjete i bilo bi nepristojno da to komentarišem. Imaju ljudi koji su stručni i koji su bili uključeni u realizaciju ovoga projekta zato što su stručni. Aladža je oskrnavljena davno, a njeno potpuno skrnavljenje je sistemski, planski, organizirano je obavljeno 2. augusta 1992. godine. U njenoj ponovnoj izgradnji su učestvovali mnogi, a dvije prijateljske zemlje SAD i Turska su dale veliki doprinos. Bez toga doprinosa ne bi bila moguća njena ponovna izgradnja. Iznimno smo zahvalni svima na tom doprinosu” , istakao je Remzija efendija Pitić, goraždanski muiftija.
Muftija Pitić ističe da su radovi na Aladži u završnoj fazi, kao i radovi na oslikavanju njene unutrašnjasti, te da će Aladža 4.maja na dan otvorenja dočekati sve svoje goste.
“Svi radovi su u završnoj fazi i džamija će ako Bog da 4. maja dočekati sve naše drage goste. Kao što znate sporazum o ponovnoj izgradnji potpisan je između Vakufske direkcije Islamske zajednice i Generalne direkcije vakufa Republike Turske koji su izabrali glavnog izvođača firmu Sama Inšaat iz Burse”, podsjetio je Pitić.
On ističe da su iz goraždanskog muftijstva od početka ponovne gradnje Aladže ponavljali kako ju nije moguće izgraditi onakvom kakva je bila prije njenog rušenja 2.avgusta 1992.godine.
“To se samo jednom može postići. Ali, smo insistirali da će se sve učiniti da se primaknemo tome što bliže. Svi kojih se tiče su cijelo vrijeme u skladu sa svojim nadležnostima bili, ili mogli biti uključeni u cijeli proces ponovne izgradnje. Naš je stav od početka bio da svako radi svoj posao u skladu sa nadležnostima koje mu zakonom pripadaju”, kaže muftija Pitić.
Dodaje kako pripreme za otvaranje Aladže teku po planu.
“I tu svako radi svoj posao. Nadamo se da će nas vrijeme poslužiti. Što se nas tiče, u muftijstvu goraždanskom, nama je važnije ono što dolazi nakon četvrtoga maja. Tada zapravo počinje novi život Aladže. Ona je već pokrenula neke procese. Mi ćemo učiniti sve sa svoje strane da ju učinimo živom kao Božiju kuću. A na vaše pitanje šta ona znači za povratnike, za Fočake odgovor je vrlo jasan. Znači ono što mi od nje učinimo i napravimo. Sada je do nas. Nije više do Aladže i naših prijatelja sa istoka i sa zapada koji su je za nas ponovo izgradili”, kazao je goraždanski muftija Remzija efendija Pitić.