RTV BPK
Na zaštiti nekropole stećaka na Goršić Polju kod Goražda, koja se nalazi na listi Svjetske baštine UNESCO-a, do danas nije urađeno gotovo ništa.
Nadležni to pravdaju činjenicom da aktivnosti na uređenju i zaštiti ovog lokaliteta usporavaju neriješeni imovinsko pravni odnosi. Još uvijek rade na rješavanju imovinskog pitanja zemljišta na kome se nekropola nalazi i tvrde kako to zahtjeva potrebno vrijeme. Osim toga potrebno je i uređenje putne komunikacije do nekropole.
Nekropola Goršić Polje, jedna od najvećih u BiH sa ukupno 325 stećaka nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 26. oktobra 2010. godine. Na listu Svjetske baštine UNESCO-a upisana je 15. jula 2016. godine, a najviše zasluga za to pripada Udruženju “Kulturna baština” BPK Goražde koje je u međuvremenu ugašeno. Ipak nekadašnji osnivač udruženja, historičar Eldin Baljević ne želi se pomiriti sa činjenicom da je nakon gašenja udruženja nekropola prepuštena sama sebi. Upozorava da se u daljem postupanju sa nekropolom moraju konsultovati i stručnjaci iz ove oblasti.
Svjetska baština
“Biti na listi zaštićenih spomenika kulturno-historijskog naslijeđa, zapravo svjetske kulturne baštine je najveći nivo zaštite, najozbiljniji, tako da sve improvizacije i neke mogućnosti ili postupci i metode koje ne prolaze kroz naučno-metodološke principe i standarde u zaštiti ne smiju biti ni razmatrane, a kamoli primijenjene”, tvrdi Baljević.
U periodu dok je egzistiralo, od 2011. do 2017. godine Udruženje “Kulturna baština” je ispunilo svoju zadaću i veoma kvalitetno afirmisalo ovu nekroplu.
“Danas sa sigurnošću možemo reći da je nažalost izgubila na važnosti i da se o njoj sve manje govori. Zašto je tako treba iznova pitati nadležne, u kantonu i gradu Goražde koji su dužni da vode računa i unaprijede stanje nekropole stećaka Goršić Polje, iako znam da nemaju odgovore. Ova nekropola je već tri i po godine na UNESCO-voj listi, a na terenu još uvijek nema pomaka, nažalost to je realna sliku prostora i vremena u kojem živimo, pa će i nekropola stećaka Goršić Polje biti još jedna u nizu propuštenih prilika. Nažalost, njeno stanje će i u narednih desetak i više godina biti slično današnjem”, smatra Baljević.
Ogorčen je činjenicom da se na promociji i afirmaciji nekropole ne radi gotovo ništa, a slična je situacija i sa brojnim spomenicima kulture na ovom području.
N(i)ešta dobro
“O vrijednostima i značaju ove nekropole za Goražde pisali smo i govorili proteklih godina kada smo bar mi u udruženju vjerovali da je moguće napraviti ‘korak više’. Kada smo shvatili da taj korak nije moguće napraviti, da tu neće biti ulaganja niti konkretne pomoći, tada je udruženje prestalo sa radom”, ističe Baljević.
Dodaje kako na početku 2020. godine jedino preostaje nada da će se u narednim godinama desiti nešto dobro.
“Srednjovjekovna nekropola stećaka Goršić Polje, i pored toga što ima najveći mogući stepen zaštite, jer se nalazi na listi svjetskog kulturnog naslijeđa i nacionalni je spomenik BiH, predstavlja realnu osnovu za razvoj kulture, nauke, turizma i općenito čitavog područja na kojem se nalazi, ali ovdje ljudi izgleda jednostavno nisu svjesni toga ili ne žele da budu”, smatra Baljević.
Značajniji angažman lokalnih vlasti, ali i promocija nekropole u Goršić Polju, njeno obilježavanje i obavještvanje javnosti i potencijalnih posjetilaca da je ona pod zaštitom UNESCO-a svakako bi bili neophodni. Ministar kulture BPK Arman Bešlija još ranije je upozorio da je potrebno poduzeti konkretnije korake na zaštiti nekropole, a početkom oktobra prošle godine inicirano je i osnivanje Zavoda za upravljanje kulturno- historijskim naslijeđem kao i usvajanje zakona iz ove oblasti.
“Potrebno je kreirati i usvojiti kantonalni Zakon o kulturno-historijskom naslijeđu koji bi bio okvir za djelovanje u ovoj oblasti i uporište za apliciranje prema međunarodnim fondovima. Osnovati Zavod za upravljanje kulturno-historijskim naslijeđem, memorijalnim i spomeničkim kompleksima u BPK mogla bi biti jedna od ideja jer trenutno značajnim brojem takvih nalazišta i spomen kompleksa praktično niko ne upravlja”, smatra Slavko Klisura, član Savjeta za kulturu BPK Goražde.
E.Aganović