RTV BPK
Odlukom iz jula prošle godine odbornici SO Foča (RS), od tri predložena rješenja nadležne općinske komisije, za buduću komunalnu deponiju izabrali su lokalitet u Pilipovićima u mjesnoj zajednici Ustikolina.
Skupština je zaključkom, koji je predložio načelnik općine Radisav Mašić, podržala gradnju nove deponije na ovom lokalitetu, uz napomenu da se u izradi elaborata vodi računa o standardima EU kako bi buduća komunalna deponija mogla ispuniti uslove za regionalni privredni kapacitet.
Lokacija u Pilipovićima nalazi se iznad vojnih objekata i u vlasništvu je Republike Srpske, a od magistralnog puta Foča-Goražde udaljena je 1,7 kilometara. Iako je jasno da bi sa ovakvim odlukama trebale biti saglasne i susjedne lokalne zajednice, od općine Foča u Federaciji BiH takva saglasnost nije tražena, već su o gradnjI deponiji na “vratima općine” saznali iz medija.
Šture informacije
“Naši odnosi su dobri i korektni, ali za odluku o deponiji pred vlastitim vratima saznali smo iz medija. Znamo da nijedna lokalna zajednica zakonski ne može kreirati sebi deponiju bez saglasnosti drugih. Kad smo saznali da oni planiraju graditi deponiju blizu naših sela koja bi, zbog sagorjevanja i otpadnih voda, mogla ugrožavati živote naših stanovnika, tražili smo više informacija o gradnji, o uticaju na okoliš i zdravlje stanovnika. Dobili smo veoma šture odgovore koje smo proslijedili vijeću”, ističe Zijad Kunovac, načelnik općine Foča u FBIH.
Nezadovoljni odgovorom vijećnici su zadužili načelnika, nadležnu službu, predsjedavajućeg Općinskog vijeća i komisiju za komunalna pitanja da organizuju sastanak sa predstavnicima općine Foča (RS), Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, i predstavnicima Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline BPK Goražde, kako bi razgovarali o planiranoj izgradnji deponije i na taj način došli do najboljeg rješenja za stanovništvo na ovim prostorima.
“Mi smo i dalje stava da se insistira na regionalnoj deponiji koja bi objedinila sve lokalne zajednice na ovoj regiji”, smatra Kunovac.
Istina, odluka SO Foča tek je početni korak te je sada na izvršnoj vlasti da pokrene složenu proceduru i pribavi saglasnosti i dozvole te sačeka studij koje će pokazati da li ovaj lokalitet ispunjava uslove.
Međutim i sama najava gradnje komunalne deponije na granici prema Ustikolini obeshrabrila je mnoge stanovnike ovog područja. Najmanje što su očekivali od komšija je da im smeće odlažu pred vratima, a priči o izradi studija o ekološkoji ispravnosti ne vjeruju jer u bh. praksi takve priče završavaju u ‘brdima’ smeća.
Protiv gradnje
Ustikoljanka Sendžana Muslić, inače dipolomirani ekolog i magistar mikrobiologije smatra kako je izbor lokacije nedopustiv.
“Naravno da nije dobar izbor lokacije, sama činjenica da se u blizini nalaze naselja je dovoljna da se više ne pomišlja na gradnju. Većina deponija u BiH ne ispunjava ni najosnovnije uslove za zaštitu okoliša, a zauzimaju velike površine. Imam potrebu da spomenem deponiju Uborak koja je važila za jednu od najsavremenijih deponija, ipak, ljudi koji ovdje žive svjedoče suprotnu istinu. Oni su očevidci svakodnevnog nekontrolisanog dovoženja smeća na deponiju pored koje bukvalno žive. Očekujem od gradjana Pilpovića, Ustikoline, Foče i okolnih mjesta da dignu svoj glas i zaustave planiranu gradnju. Mi moramo zaštititi živote naše djece, mi moramo djelovati radi svih nas jer otpad i zagađenje ne poznaju granice”, smatra Muslić.
Upozorava da bi za stanovnike Ustikoline i okolnih mjesta to značilo direktno ugrožavanje okoliša, a samim tim i ljudskog zdravlja.
“Opasnosti i druge neugodnosti su višestruke i to od širenja zaraznih bolesti koje mogu prenositi glodari, insekti i druge životinje, prašina, smrad, dim, emisija deponijskih plinova. Zagađenje ne poznaje granice, toksične materije brzo koriste prirodu kao svoju platformu pa smo tako valjda svjesni da ova deponija nije problem samo Pilpovića, ova deponija je problem BiH”, smatra Sendžana.
Muslić ističe kako je odavno vrijeme za bolja rješenja deponovanja otpada.
“Imamo cjelovit sistem upravljanja otpadom, zasnovan na savremenim evropskim iskustvima, koji zahtijeva sljedeće aktivnosti, izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada, reciklaža, kao i ponovno korištenje nastalog otpada I materijalno I energetsko, obrada neiskorištenog otpada, te odlaganje (trajno i privremeno) neiskorištenog i obrađenog otpada. Imam potrebu da spomenem da u BiH ne nedostaju zakoni upravljanja otpadom, ono što nam nedostaje jeste volja da se zakoni implementiraju i unapređuju. U BiH ne nedostaje strategija i planova već volje da se planovi provedu, unaprijede i usklade sa stvarnim problemima i resursima”, zaključuje Senadžana Muslić, ekolog.
E. Aganović