RTV BPK
Piše:Arijana Ćatović, psihoterapeutkinja
Ovo su neki od prijedloga kako možete pomoći sebi i drugima da lakše prođete kroz ovaj, za nas sve, težak period. Nemojte samo pročitati tekst i ne pokušati bar nešto od ovoga uraditi, a ako ste prepoznali neke od stvari koje radite pokušajte uvesti i neke nove koje do sada niste radili, nećete znati pomaže li dok ne probate.
Strah zbog koronavirusa rastesa saznanjem da se pojavljuju novi oboljeli. Na svakom koraku se može čuti i pročitati velika količina savjeta kako se zaštititiod virusa, donose se nove preventivne mjere, ograničava se kretanje. Pored svih preventivnih mjera kojih se trebamo pridržavati kako bismo zaštitili sebe i nama drage osobe od zaraze virusom, potrebno je poduzeti i druge mjere radi zaštite svog mentalnog zdravlja.
Prvi korak radi sprječavanja panike je ne uzimati sve informacije koje su dostupne zdravo za gotovo i dobro promisliti o svemu što pročitate ili čujete. Kada osjetite da vas brige preplavljuju fokusirajte se na svoje disanje. Ako primijetite da je ubrzano i da vam zbog toga srce brže kuca, pokušajte smiriti disanje na način da svu svoju pažnju usmjerite isključivo na udisaj i izdisaj. Kontrolišite brzinu i ritam udisaja i izdisaja dok ne dođete do onog koji vama najviše odgovara. Prilikom kontrole disanja može pomoći brojanje, udišite zrak kroz nos i polako brojite do 6, zatim zadržite dah dok izbrojite do 4 i na kraju izbacujte zrak na usta brojeći do 6. Ovo je vježba relaksacije koja se pokazalo veoma učinkvita kod osoba koje su doživljavale veliki strah.
Jako je važno da držimo pod kontrolom stvari koje zaista možemo kontrolisati i fokusirati se isključivo na njih. U prirodi čovjeka je da se boji, ali svojim ponašanjem i mislima možemo kontrolisati količinu straha i na taj način zaštititi svoje mentalno zdravlje od većih posljedica.
Postoje mehanizmi koji nam pomažu da se nosimo sa teškim situacijama i koji nam u ovoj situaciji mogu biti od velike pomoći. Taj mehanizam je sastavljen od 6 dimenzija, od kojih neke vjerovatno već i koristimo u procesu samopomoći:
- Vjerovanja (Ovdje spadaju sva vjerovanja: vjerovanje u boga, vjerovanje u ljubav i dobrotu, vjerovanje u energiju i energetske sile, vjerovanje u nauku i naučna dostignuća. Različiti smo i vjerujemo u različite stvari i ukoliko nam naše vjerovanje u nešto pomaže da se nosimo sa teškim situacijama sada je vrijeme da se prisjetimo pozitivnih stvari u koje vjerujemo).
- Osjećanja i emocije (Iskazivanje emocija, potrebno je pričati kako se osjećamo, a nama bliskim osobama ili možemo zapisivati kako se osjećamo, bitno je na bilo koji način iskazati svoja osjećanja).
- Društvenost ( Razgovor sa prijateljima i porodicom, sada smo upućeni jedni na druge i puno više vremena ćemo provoditi zajedno tako da se trebamo truditi da izbjegavamo konfliktne situacije i da kroz razgovor rješavamo eventualne probleme i nesuglasice).
- Mašta (Mašta je veoma jak mehanizam jer kroz maštu možemo izraziti svoje emocije na različite načine: crtanjem, slikanjem, pisanjem pjesama, pjevanjem i sl. U maštu spada i humor, smijmo se i zasmijavajmo druge).
- Spoznajai informiranost (Dobijanje provjerenih informacija koje nam mogu pomoći da se upoznamo sa trenutnom situacijom, odnosno kako zaštititi svoje mentalno ili fizičko zdravlje. Praćenje uputa i novih preventivnih mjera. Čitanje pozitivnih tekstova, traženje pozitivnih informacija u trenutnoj ogromnoj količini negativnih vijesti).
- Fiziološke reakcije i fizička aktivnost (Ovdje spadaju sve aktivnosti koje zahtijevaju fizički angažman: ples, vježanje joge, fitnes, pospremanje kuće, pletenje, šivenje, kuhanje i pravljenje jela od tijesta, ovdje također spada i pijenje kafe i/ili čaja koje predstavlja mali ritual zadovoljstva).
Arijana Ćatović, dipl. Pedagoginja-psihologinja, psihoterapeutkinja.UŽ „SEKA“ GoraždeCentar za edukaciju, terapiju i demokratski razvoj Kuća „SEKA“ Goražde