Stop gradnji hidrocentrale u Ustikolini, općinsko vijeće poništilo ranije datu saglasnost

Novi saziv općinskog vijeća Ustikolina poništio je saglasnost datu Elektroprivredi BiH za istražne radove za gradnju hidrocentrale na Drini. Inicijativu za poništenje saglasnosti koju je dao raniji saziv vijeća podnijela je Alma Arslanagić Gluhačević iz SDP-a.

–  Smatrala sam da je odluka donesena bez dovoljno relevantnih formacija. V.d načelnica je izrazila spremnost da se provjeri šta je od davanja saglasnosti do danas urađeno, za Patriju je istakla Arslanagić.

Prema informacijama do kojih su došli u općini na istraživanju se proteklih godina nije ništa radilo.

–    Elektroprivreda je tek početkom ove godine ponijela zahtjev resornom kantonalnom ministarstvu za urbanističku saglasnost za izvođenje istražnih radova. Ja lično podržavam odluku većine u općinskom vijeću jer BPK Goražde nema prostorni plan. Federacija je svoj usvojila i na tom lokalitetu se planira gradnja hidroelektrane, a u kantonalnim dokumentima se za to područje samo navodi da je od posebnog interesa. Smatram da je neophodno precizno utvrditi o kakvom interesu je riječ, energetskom, ili zaštiti okoliša i kulturnoistorijskog naslijeđa koje imamo od Ustikoline do Mravinjca, istakla je Mensura Karahodža, v.d načelnica Ustikoline.

Odluku o poništenju saglasnosti za istražne radove nisu podržali vijećnici SDA koja je proteklih godina najviše i lobirala za gradnju hidroelektrane koja bi se gradila na rubnom dijelu općine koji se graniči s Goraždem. Podsjetimo, Prema ranijim planovima Elektroprivrede BiH, HE Ustikolina trebala bi se graditi pet godina, a njena godišnja proizvodnja iznosit će 236.80 GWh. Ukupna investiciona ulaganja prema proračunima Energoinvesta iznosit će 130 miliona eura, dok će radno u njenu izgradnju biti angažovano 1.000 osoba, a samim stavljanjem u funkciju otvorit će se mogućnost za 40 novih radnih mjesta. Opravdanje onih koji su nakon višegodišnjih osporavanja podigli ruke da se krene sa aktivnostima na gradnji hidroelektrane bila je ekonomska korist općine Ustikolina koja nije samoodrživa bez podrške viših nivoa vlasti.

–    Ja sam magistrirala ekologiju sa temom “Uticaj HE Piva na živi svijet gornjeg toka rijeke Drine.”  Ne treba mi niko pričati o blagostanju koje bi taj projekat donio. Sve ukazuje da bi nakon izgradnje takvog objekta ovdje život skoro bio nemoguć. a stvarnu korist bi imali samo pojedinci koji imaju finansijski interes. SDP je 2008 kada se počelo pričati o ovom projektu bio protiv njega i uvijek ćemo biti, istakla je Arslanagić – Gluhaćević

V.d načelnica Ustikoline Mensura Karahodža kaže da se na povlačenje saglasnosti ne treba gledati kao na glasanje za, ili protiv gradnje hidrocentrale. Neophodnim smatra da se u narednom periodu građani i općinske vlasti detaljno upoznaju sa svim aspektima projekta kako bi se na bazi argumenata mogla donijeti konačna odluka. Iz SDP-a su najavili sličnu inicijativu i u općinskom vijeću Goražda koje je također dalo saglasnost na prethodne istražne radove. Tome su prethodili brojni protesti u BPK Goražde, pa čak i gađanje jajima bivšeg ministra industrije i energije u Vladi FBiH. Dobro upućeni u ovaj projekat smatraju da je davanje saglasnosti iznuđeno uslovljavanjem gradnje tunela Hranjen kojim se treba skratiti put između Sarajeva i Goražda.

patria