RTV BPK
foto: jamnica
U toplim ljetnim danima, veoma je važno prilagoditi prehranu trenutnim uslovima, savjetuju stručnjaci Instituta u Zenici za zdravlje i sigurnost hrane. Svako godišnje doba ima svoje posebnosti i zahtijeva određeni režim prehrane zbog specifičnih potreba organizma, napominju iz ovog instituta.
– Povišene ljetne temperature rezultiraju povišenom temperaturom tijela a potom i znojenjem, te mogu dovesti do pretjeranog gubitka tjelesnih tekućina odnosno dehidracije tijela. Simptomi dehidracije su glavobolja, suha koža, suha usta i jezik, ubrzani otkucaji srca, grčevi u nogama i rukama, mučnina, povraćanje… Na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, stariji i osobe oslabljenog imuniteta. Stoga je ljeti prije svega jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidraciji organizma – naglašava Maja Jonjić Trifković, nutricionistica u Institutu.
Osim vodom, tekućinu je moguće nadoknaditi i svakodnevnim unosom voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,…) te cijeđenim nezaslađenim voćnim sokovima, aromatiziranim vodama, izotoničnim napicima, naročito ako se neko bavi jačom fizičkom aktivnošću, zatim fermentiranim mliječnim proizvodima niskog udjela masti, ali i supama i povrtnim čorbama koje će ujedno nadoknaditi i elektrolite izgubljene znojenjem.
– Naravno, voda je najbolje piće za rehidraciju, bez dodatnih kalorija. Trudite se tokom ljetnih mjeseci piti minimalno 8 do 10 čaša vode dnevno, što ćete naravno prilagođavati razini fizičke aktivnosti budući da dodatna fizička aktivnost povećava potrebe za vodom koja se gubi znojenjem – ističe Jonjić Trifković.
Iz Instituta napominju da osim o dovoljnoj hidraciji organizma, ljeti treba voditi računa i o prehrani laganom, lakše probavljivom hranom bogatom vlaknima. Upravo ljeti, organizam prirodno traži lako probavljivu prehranu bogatu vitaminima, mineralima i vodom, a s manjom količinom masnoća.
– Potrudite se u ljetne jelovnike svakako uvrstiti što više sezonskog voća i povrća, kojeg u ovom dijelu godine ima u izobilju. Preporučuje se konzumiranje više laganih obroka na dan (tri glavna obroka i dva međuobroka) radi ubrzanja metabolizma i poticanja probave, te maksimalne iskoristivosti unesenih namirnica, povećanja energije i vitalnosti. Neka vaši obroci izgledaju što šarenije, pripremajte što više laganih povrtnih salata za prilog, ali i kao glavno jelo uz dodatak integralnih žitarica, mahunarki, mesa peradi ili ribe. Također, pripremajte razne voćne salate od voća svih boja kako biste se opskrbili i dovoljnom količinom antioksidansa koji nam ljeti posebno trebaju u borbi protiv slobodnih radikala, nastalih kao posljedica izlaganja štetnom sunčevom zračenju – rekla je nutricionistica Jonjić-Trifković.
Uvijek, ali ljeti posebno, treba izbjegavati obilne obroke, prženu, masnu i teško probavljivu hranu, preslanu i prezačinjenu, suhomesnate proizvode i industrijski prerađenu hranu, kao i zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma.
Masna i teško probavljiva hrana opterećuje probavu, uzrokuje pojačano znojenje te može dovesti do dehidracije, a na kraju i do nakupljanja viška masnog tkiva, što nikome ne treba u vrućim ljetnim danima.
Iz zeničkog instituta napominju da zbog visokih temperatura ljeti, posebno treba paziti na lako kvarljivu hranu i pravilno skladištenje. Naročito treba obratiti pažnju na namirnice kao što su svježe meso i riba, jaja, majoneza, paštete, kolači i sl.
U vožnji ili prilikom odlaska na izlet, treba koristiti nosive hladnjake za pravilno skladištenje hrane. Voće, povrće, ruke i površine na kojima se priprema hrana treba dobro oprati.
Ako osoba ima višak kilograma, ne treba brinuti – ljeto je idealno godišnje doba za skidanje kilograma, jer nudi bezbroj aktivnosti na otvorenom, od šetnje, trčanja, rolanja, vožnje biciklom, plivanja, te brojnih drugih aktivnosti koje uz uravnoteženu i laganu ljetnu prehranu, doprinose bržem i lakšem oslobađanju od viška, ali i poboljšanju imuniteta i općeg zdravstvenog stanja, kažu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
INZ