Bosanci Denis Begić i Dženan Čišija: U BiH je važnije jesi li Bošnjak, Srbin ili Hrvat nego šta djeca jedu

Denis Begić i Dženan Čišija poslanici su novog saziva parlamenta Švedske, u kojem će, prema svemu sudeći, tijesnu većinu imati desna koalicija, sa samo jednim ili dva zastupnička mjesta više od koalicije lijevog centra. I Begić i Čišija su socijaldemokrati, porijeklom iz istog grada – Bosanske Gradiške.

Begiću je ovo drugi mandat u Riksdagu, nakon što je rad u prethodne četiri godine značajno obilježila pandemija koronavirusa.

Za “Avaz” je rekao da je u Švedsku došao godinu uoči agresije na BiH, jer je tamo živjela njegova majka, ali su mu se kasnije, nažalost, pridružile brojne komšije. Prošao je sve stranačke odbore i nivoe vlasti, radio kao ombudsman pri svojoj stranci, te se nada da će u novom mandatu, uprkos činjenici da njegova stranka neće imati ministre u vladi, moći učiniti nešto i za BiH.

– Žao mi je što u BiH toliki utjecaj imaju nacionalne teme, ko je Bošnjak, Srbin ili Hrvat, umjesto kakvo nam je školstvo, zdravstvo, imaju li djeca šta da jedu. Mrzim što vidim toliko akcija za sakupljanje para za djecu da budu operirana u drugim zemljama. Rastuži me kad to vidim. O drugim stvarima da ne govorim. Zato se nadam da će na ovim izborima ljudi shvatiti da imaju i druge opcije za koje mogu glasati – kazao nam je Begić.

Početkom agresije Čišija je iz Bosanske Gradiške izbjegao u Kakanj, a potom kao 17-godišnjak stigao u Geteborg, gdje sa suprugom i troje djece živi i danas.

Završio je informatički fakultet na Univerzitetu “Chalmers” u Geteborgu, a u politici je tek odnedavno.

– Švedska ima stabilan kurs prema BiH, tako da neće biti većih promjena ako švedski nacionalisti ne budu u vladi. Međutim, mogli bi tražiti neka ključna mjesta da s konzervativcima, demokršćanima i liberalima formiraju većinsku vladu. Kad sam ja u pitanju, BiH je moja ljubav i uradio bih mnogo za svoju zemlju, a koliko ću biti u mogućnosti, to ćemo vidjeti – rekao je Čišija.

Za razliku od BiH, gdje je politika najisplativije zanimanje, u Švedskoj su motivi kandidature više vezani za opće dobro. Čišija pojašnjava da plaća švedskog parlamentarca iznosi nešto manje od 8.400 KM, ali da se za to traži puni radni angažman i boravak u Štokholmu nekoliko dana u sedmici, daleko od porodice. Zanimljivo je da i Švedska ima traktamente ili naknadu za odvojeni život, ali da ona iznosi oko 24 KM na dan, što je dovoljno za jedan ručak.

– Paušal imaju članovi komisija. Limuzina ništa, pa je bolje koristiti voz nego avion. Dobiješ mali stan u centru Štokholma, ali ja se spremam da nabavim sofu na razvlačenje u svojoj radnoj sobi u parlamentu. U stanu spavaš sam, a, ako neko prenoći kod tebe, moraš tu noć prijaviti i platiti naknadu zato što je neko iskoristio tvoje gostoprimstvo u državnom stanu – ispričao nam je Čišija.